Dok sastavljamo moćne igraće konfiguracije i uživamo u fotorealističnoj grafici na velikim zaslonima, potrošnja energije može se neprimjetno oteti kontroli. S obzirom na to da cijene energenata postaju sve veća stavka u kućnom budžetu, pitanje energetske učinkovitosti igraće opreme relevantnije je no ikad. 

Tko je veći potrošač?

Kada se povede rasprava o preferiranoj platformi za igranje, trošak električne energije rijetko je u prvom planu, a trebao bi biti. Podaci su neumoljivi i pokazuju da su igraća računala, pogotovo ona visokih performansi, znatno veći potrošači od svojih konzolaških rođaka. Istraživanje Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley otkrilo je da tipično gaming računalo na godišnjoj razini može potrošiti energije koliko i tri moderna hladnjaka. Glavni krivci su snažne grafičke kartice i procesori koji pod punim opterećenjem mogu povući stotine vata. S druge strane, konzole su dizajnirane kao zatvoreni i visoko optimizirani sustavi, što im omogućuje znatno bolju energetsku učinkovitost.

Pogledajmo konkretne brojke prevedene u mjesečne troškove, uz pretpostavku aktivnog igranja tri sata dnevno i prosječnu cijenu struje od 0,14 €/kWh u Hrvatskoj. Napominjemo da se izračun temelji na prosječnoj krajnjoj cijeni električne energije za kućanstva u Hrvatskoj, koja uključuje sve naknade i davanja. Apsolutni prvak štedljivosti je Nintendo Switch, čiji će vas rad mjesečno stajati tek oko 0,30 €. Slijedi ga Microsoftov Xbox Series S s troškom od otprilike 1,50 €, dok se snažniji PlayStation 5 i Xbox Series X kreću između 2,70 € i 3,30 € mjesečno. Usporedba s PC svijetom otkriva drastičnu razliku. Igraće računalo srednjeg ranga, zajedno s monitorom, generirat će mjesečni trošak od oko 18 €, dok će se vlasnici high-end konfiguracija oprostiti s više od 23 € svakog mjeseca. Razlika je očita, a najveći dio troška kod PC-ja ne nastaje samo tijekom igranja, već i zbog znatno veće potrošnje u mirovanju.

Pametnim navikama do manjeg računa

Bez obzira na platformu koju koristite, postoji niz praktičnih koraka kojima možete značajno smanjiti potrošnju bez žrtvovanja kvalitete igranja. Jedan od najučinkovitijih trikova je ograničavanje broja FPS-a. Ako vaš hardver generira 200 FPS-a, a monitor ima frekvenciju osvježavanja od 144 Hz, višak sličica predstavlja čisti gubitak energije. Uključivanjem opcija poput V-Sync ili ručnim ograničavanjem FPS-a na razinu osvježavanja monitora smanjujete opterećenje grafičke kartice i time njezinu potrošnju. Sličan učinak ima i blago smanjenje grafičkih postavki koje gutaju najviše resursa, poput detalja sjena ili anti-aliasinga, a čije smanjenje često nećete ni primijetiti.

Za naprednije PC korisnike, tehnika poznata kao "undervolting" nudi još bolje rezultate. Smanjenjem napona na kojem rade procesor i grafička kartica, uz zadržavanje istih radnih taktova, moguće je drastično smanjiti potrošnju i zagrijavanje, a da se performanse ne mijenjaju. Također, pri kupnji ili nadogradnji računala, odabir napajanja (PSU) s visokim certifikatom učinkovitosti, poput 80 Plus Gold ili Platinum, osigurava da se manje energije gubi u obliku topline. Ne treba zaboraviti ni na potrošnju u mirovanju. Dok konzole nude optimizirane štedljive načine rada koji troše minimalno, ostavljanje upaljenog PC-ja na desktopu može generirati značajan trošak. Najjednostavnije rješenje je ujedno i najučinkovitije - ugasite računalo kada ga ne koristite. Isključivanje iz struje također eliminira takozvanu fantomsku potrošnju, gdje uređaji vuku malu količinu energije čak i kada su isključeni.