Ne treba biti strastveni poznavatelj zrakoplovstva da vam kao prva asocijacija na spomen nadzvučnog putničkog zrakoplova pred očima bljesne slika veličanstvenog Concordea. Ovaj britansko-francuski mlažnjak prvi je puta poletio davne 1969. godine da bi 1976. ušao u službu. Nakon 27 godina, tada već prilično neisplativ i po mnogočemu zastario, Concorde je 2003. godine povučen iz upotrebe što je označilo prestanak mogućnosti za civile da lete nadzvučnim brzinama, a pogotovo na redovnim zrakoplovnim linijama.

Kako je uz letenje brzina jedna od onih pojava koje su oduvijek privlačile ljude, ne treba govoriti da je bilo pokušaja obnavljanja letova u Concordeu, ali i da postoji više manjih tvrtki koje se bave razvojem (za sada su ostali u toj fazi) takozvanih poslovnih zrakoplova, za iznimno bogate kupce, a koji bi bili sposobni za nadzvučni let. Dok nadzvučne brzine garantiraju znatne uštede vremena, pogotovo tijekom duljih letova, glavobolje razvojnim timovima zadaje buka koja nastaje probijanjem zvučnog zida. Ako uzmemo u obzir da je probijanje zvučnog zida zabranjeno nad tlom mnogih razvijenih zemalja, jedna od prepreka koje treba savladati ili još bolje zaobići jest upravo prekomjerna buka.

S ciljem rješavanja problema buke prilikom nadzvučnih letova komercijalnih zrakoplova, NASA je sklopila ugovor za razvoj QueSST (Quiet Supersonic Technology) programa. Ugovor je stupio na snagu 02.04. ove godine i traje do kraja 2021. godine, a tijekom ovog vremena će stručnjaci čuvenog Lockheed Martin odjela za razvoj znanog kao Skunk Works razviti i izgraditi eksperimentalni zrakoplov iz obitelj X-planes. Zrakoplov nastao kroz ovaj razvojni program trebat će ispuniti neke uvjete, a oni uključuju krstarenje brzinom većom od 1.500 km/h na visini od 16,75 km s time da percipirana buka ne smije prijeći onu lupanja vratima automobila, dakle 75 dB. O kakvoj je predviđenoj razlici riječ možda je najbolje pokazati ovaj video.

Ovoj novoj fazi razvoja prethodila su iscrpna testiranja koja je na modelima u zračnom tunelu provodila NASA. Plan je da NASA po isteku ugovora preuzme zrakoplov od podizvođača te nakon dodatnih testiranja po pitanju sigurnosti sredinom 2022. godine krene s letovima iznad odabranih gradova u SAD. Cilj ovih letova bit će prikupljanje informacija o percipiranoj buci na tlu te reakciji lokalnih zajednica na demonstriranu razinu buke. Prikupljeni podaci će biti podastrti zakonodavcima SAD, ali i drugih zemalja kako bi se mogli stvoriti zakonski okvir za ponovnu uspostavu komercijalnih nadzvučnih letova nad tlom.

Jasno, osim utjecanja na zakonodavce i "omekšavanja" publike zbog čije komocije su komercijalni nadzvučni letovi nad tlom i zabranjeni projekt NASA-e i Lockheeda ima za cilj razviti tehnologiju koja bi omogućila drugim proizvođačima razvoj tihih nadzvučnih zrakoplova za komercijalne potrebe.

Dok NASA i Lockheed nastoje smanjiti buku, više manjih privatnih tvrtki razvija svoje modele nadzvučnih poslovnih zrakoplova za do 12 osoba s time da im je zajednički plan do krajnjih granica iskoristiti vjeru u devizu "vrijeme je novac". Tvrtke kao što je Aerion na temelju informacija iz svijeta poslovnog zrakoplovstva procjenjuju da postoji veliki broj kupaca za buduće nadzvučne poslovne zrakoplove kao što je njihov AS2. Njihov razvoj je, primjerice fokusiran na smanjenje otpora pri nadzvučnim brzinama, a time i naprezanje materijala, ali i cijenu korištenja ovakvog zrakoplova dok za bogate koji su spremni platiti preko 100 milijuna dolara za jedno takvo prijevozno sredstvo problemi s bukom očito padaju u drugi plan. Ovakvi različiti pristupi mogli bi uroditi grananjem odnosno stvaranjem dvaju struja među proizvođačima nadzvučnih zrakoplova budućnosti, a po svemu sudeći odgovori na sva pitanja koja nam se vrte po glavi mogli bi početi stizati u narednih nekoliko godina.