Već smo pisali o problemima stanovanja u Hrvatskoj i stambenoj priuštivosti, o isplativosti najma i o tome može li stambeno združivanje doprinijeti Nacionalnom planu stambene politike 2030. Ipak, neki pomak se dogodio od početka ove godine pa, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) u Hrvatskoj, se količina stambenih kredita vrtoglavo povećala. U ožujku 2025. godine je bilo čak 441 milijun eura novih stambenih kredita, što je za 60 posto više nego u veljači ove godine i za 130 posto više nego u ožujku 2024. godine. Isto tako, prema HNB-u količina novih stambenih kredita u ožujku 2025. godine najviša je od siječnja 2023. godine a kamatne stope na stambene kredite skoro svakodnevno padaju. Prema HNB-u, prosječna kamatna stopa u ožujku iznosila je 2,94 posto, što je prvi puta od svibnja 2023. godine da je kamatna stopa niža od tri posto. 

Bez obzira na to, problemi priuštivosti stanovanja muče cijelu Europu i čak su i eskalirali u mnogim državama Europske unije. Zbog toga je EU, uz nova sredstva i investicijsku platformu, pokrenula dijalog sa svim dionicima tog procesa kroz Affordable Housing Dialogue koji će biti otvoren i trajati sve do kraja 2025. godine. Ovaj dijalog je u sklopu Europskog projekta za priuštivo stanovanje lansiranog u svibnju ove godine, kako piše na stranicama Europske komisije da bi se na osnovu rezultata projekta napravio prvi sveobuhvatni dokument EU, a to je službeni plan priuštivog stanovanja, koji će se baviti svim aspektima stambenog problema, od financijskih instrumenata do pravne regulative i energetske učinkovitosti. Ovime Komisija želi ponuditi konkretne mjere za ublažavanje stambene krize, a i očekuje se da će u konačnici i Hrvatska imati priliku iskoristiti dodatne EU fondove za izgradnju i obnovu, kroz konkretne projekte.

Koja je funkcija Affordable Housing Dialogue platforme?

Ta platforma je napravljena da prikuplja iskustva, statistike i prijedloge svih dionika za konačni plan. Faze plana su sljedeće:

1. Poziv za prijavu članova Housing Advisory Board bio je otvoren do 21. svibnja 2025. za imenovanje 15 neovisnih eksperta koji će davati stručne preporuke.

2. Poziv za podnošenje dokaza (call for evidence) trajao je do 4. lipnja 2025., a bio je otvoren je za države članice, lokalne vlasti, građanske inicijative, investitore i sve zainteresirane dionike.

3. Javna konzultacija namijenjena široj javnosti i stručnjacima planirana je od lipnja do listopada 2025., uz niz tematskih radionica tijekom godine.

Sudjelovanjem u ovim koracima, hrvatski dionici, koji uključuju ministarstva, gradove, nevladine udruge, građevinske tvrtke i sl., mogu iznijeti specifične izazove i primjere dobre prakse kako bi se plan što bolje prilagodio realnim potrebama na terenu.

Koje su ključne mjere i financijski instrumenti? (izvor: zgradonacelnik.hr) 

1. Povećanje financijskih poticaja i kohezijskih sredstava za stanovanje

U travnju 2025. predloženo je udvostručenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda za izgradnju i obnovu priuštivih stanova. sredstava iz kohezijskih fondova namijenjenih izgradnji i obnovi priuštivih stanova.

Rok za prvu tranšu je kraj 2026., a sredstva mogu pokriti do 40 posto troškova gradnje ili energetske obnove.

2. Pan‑europska investicijska platforma

Komisija je najavila uspostavu nove platforme koja će okupljati javne i privatne investitore, banke i fondove kako bi se mobilizirala dodatna sredstva za stanogradnju kroz novu platformu u sklopu EIB‑a (Europske investicijske banke). Cilj je mobilizacija dodatnih 5 milijardi eura do 2027. za stanogradnju, uz niz jamstava za privatne ulagače.

3. Energetska učinkovitost i borba protiv energetskog siromaštva

Plan će biti usklađen s Europskim energetskim planom za priuštivu energiju, kojim se ublažavaju računi za grijanje i struju te smanjuje energetsko siromaštvo. Već su donesene kratkoročne mjere za zaštitu najranjivijih kućanstava, a dugoročno se planira masovna energetska obnova stambenog fonda.

Do 2030. se planira energetski obnoviti najmanje 3 milijuna stambenih jedinica, s prioritetom na kućanstva s niskim primanjima. Za Hrvatsku to može značiti značajno smanjenje računa za grijanje u kontinentalnim gradovima.

4. Standardi i prava najmoprimaca

EU će predložiti minimalne standarde za stanove (temperatura, ventilacija, sigurnost) i zaštitu najmoprimaca, ograničavanje rasta najamnina i pojačanu pravnu zaštitu onih s nižim prihodima.

Zaključak

Prema objavi od Telegram.hr na stranicama Europske komisije osvanuo je komentar od nekog anonimnog građanina, za kojeg Telegram tvrdi da je iz  Hrvatske, u kojem je parafrazirao čuveni Trumpov MAGA slogan. “Make housing afforable again!!!”. Bio je to prvi od niza komentara koji su nakon toga bili objavljivani na tim stranicama Europske komisije. Moguće je da je to dodatno potaknulo Komisiju na akciju pa su nakon toga otvorili spomenuti dijalog, kako bi čuli iskustva i prijedloge svih dionika da bi na osnovu toga napisali prvi Europski plana za priuštivo stanovanje.

Oni koji se žele uključiti u ovaj dijalog imaju priliku to napraviti do kraja ove godine. Bit će zanimljivo sljedeće godine saznati rezultate ovoga projekta i u kojem pravcu će krenuti stambena politika cijele Europske zajednice.

Prema nagađanjima moguća su dva pravca u kojima će krenuti EU stambena politika. Jedan je kroz sufinanciranje stambenih projekata članicama iz novog europskog proračuna nakon 2027. godine a drugi je da se dio sredstava iz fonda EU-a za oporavak i otpornost, preusmjeri na projekte namijenjene za priuštivo stanovanje. Vrijeme će pokazati hoće li se neki od tih nagađanja i ostvariti.