U Kući Europe predstavljen je Priručnik za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, a pritom su stručni suradnici predstavili trenutačne i buduće modele financiranja energetske obnove javnog sektora, pravila koja se moraju ugraditi u naše zakone te ciljeve koji se moraju ispuniti. Primarno se ovdje misli na zgrade poput škola, vrtića, bolnica, muzeja, sportskih dvorana, zgrada gradskih uprava i slično.

Zgrade su energetski neučinkovite

"Ovo je velika tema. Gotovo 75 posto zgrada u EU je izrazito energetski neučinkovito. Želimo smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. za 55 posto. Imamo jako ambiciozne ciljeve, esencijalno je da ambiciozno krenemo u ostvarivanje tih ciljeva", poručila je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medija Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Istaknula je da je obnova privatnih i javnih zgrada izuzetna prilika ne samo za postizanje klimatskih ciljeva nego i za podizanje kvalitete života građana.

Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) poručila je da javne zgrade moraju biti predvodnik obnove: "Nekada je obaveza obnoviti tri posto podne površine zgrada u vlasništvu centralne države, mi smo to odavno prekoračili. Sada se taj postotak odnosi na tri posto svih javnih zgrada", kazala je Križ Šelendić naglasivši da će za to trebati puno novca i radne snage, što je možda veći problem nego novac.

"Priručnik naglašava potrebu kvalitetne pripreme i planiranja investicija za energetsku obnovu zgrada, izradu detaljnih projektnih zadataka za projektnu dokumentaciju koji uključuju sve potrebne mjere i standarde koje treba primijeniti kako bi projektiranje i izvedba bili kvalitetni i kako bi projekti bili konkurentni u natječajima za povlačenju financijskih sredstava. Za financiranje energetske obnove javnih zgrada na raspolaganju su razni modeli financiranja. Uz bespovratna sredstva iz europskih i nacionalnih programa, europska komisija zbog nedostatnih alokacija sve više usmjerava javni sektor prema tržišnim i komercijalnim modelima poput zelenih kredita i obveznica te ESCO i JPP modela" – istaknuli su Marko Zlonoga i Hrvoje Maras iz REGEA-e.

Priručnik je izradio ZGRADOnačelnik.hr u suradnji s Udrugom gradova, Regionalnom energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj te ostalim partnerima. Preuzimanje Priručnika besplatno je na ovom linku.