Na sjednici Vlade Republike Hrvatske ovoga je utorka izglasan prijedlog Zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, koji je potom poslan u Sabor. Kako bi se ispunili zahtjevni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova, nužna je zamjena fosilnih tehnologija modernim rješenjima, pri čemu nuklearna energija zauzima ključno mjesto kao održiva aktivnost prema definiciji Europske komisije, objašnjavaju iz Vlade uz donošenje ovog dokumenta.

Procjene Europske unije za 2040. godinu ukazuju na to da će više od 90% električne energije dolaziti iz dekarboniziranih izvora, prvenstveno kombinacijom obnovljivih izvora i nuklearne energije. Uključivanje Hrvatske u civilni razvoj nuklearne energije stoga predstavlja usklađivanje s europskim smjernicama. Cilj novog Zakona je osigurati dugoročnu, pouzdanu i ekonomski održivu proizvodnju ne samo električne energije, već i niskougljičnog vodika te procesne topline za industriju.

Sigurnosni standardi i tehnološki napredak

Novi zakonski okvir planira uspostaviti jasan i siguran sustav za proizvodnju energije putem nuklearne fisije, uz primjenu najviših međunarodnih standarda nuklearne i radiološke sigurnosti. Naglasak je stavljen na zaštitu građana, okoliša i prirodnih dobara kroz načelo predostrožnosti.

Nuklearne elektrane novije generacije, uključujući male modularne reaktore, dizajnirane su da koegzistiraju s obnovljivim izvorima energije, pružajući potrebnu fleksibilnost i stabilnost elektroenergetskom sustavu, a Zakon će obuhvatiti i njihovu izgradnju. Osim što spadaju u specifično najniže emitere CO₂ tijekom cijelog životnog vijeka, moderne nuklearne elektrane mogu značajno smanjiti gubitke u prijenosu energije ako se povoljno lociraju blizu velikih gradskih središta ili energetski intenzivnih industrija.

Provedba zakona povjerena je tijelu za radiološku i nuklearnu sigurnost koje djeluje unutar Ministarstva unutarnjih poslova, čime se osigurava kontinuirani nadzor nad nuklearnim materijalima i tehnologijama u skladu s najboljim dostupnim praksama. Plan za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe donosi se za razdoblje do 2040. godine, a njime se prije svega potiče istraživanje i razvoj te primjena inovativnih nuklearnih i potrebnih pratećih tehnologija, uključujući mikro nuklearne reaktore, male modularne reaktore i napredne modularne reaktore s ciljem razvoja nuklearne energije za proizvodnju električne energije i topline.

Iskustvo s NE Krško

Iako na svom teritoriju trenutno nema nuklearnu elektranu, Republika Hrvatska posjeduje 50%-tni udio u Nuklearnoj elektrani Krško, kojom suupravlja više od 40 godina. Iskustvo stečeno u izgradnji, pogonu i održavanju NE Krško, kao i rješavanje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog goriva, predstavlja čvrst temelj za daljnji razvoj nacionalnog programa. Strategija energetskog razvoja predviđa mogućnost produljenja rada NE Krško i nakon 2043. godine, ovisno o poslovnim odlukama suvlasnika.

Povijesno gledano, Hrvatska je još tijekom 1980-ih imala aktivan nuklearni program koji je obuhvaćao istraživanja lokacija i edukaciju kadrova. Iako je taj program bio zaustavljen zbog političkog moratorija, domaći stručnjaci i dalje raspolažu relevantnim kompetencijama. Novi Zakon stoga predviđa izradu Programa aktivnosti za izradu Plana razvoja nuklearne energije, čime će se provesti sveobuhvatne analize i donijeti konačni zaključci o opravdanosti izgradnje novih nuklearnih kapaciteta na teritoriju Republike Hrvatske.

"Cilj je da do 2040. godine nuklearna energija sudjeluje s najmanje 30% u ukupnom energetskom miksu", izjavio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Trenutačno nuklearna energija iz NE Krško iznosi oko 16% hrvatskog energetskog miksa. Lokacije za nuklearne elektrane bit će određene drugim zakonom.