Zuji li vam u ušima?
Pitam: „Zuji li vam u ušima?“
Halo???
Kažem, ZUJI LI VAM… Dobro, dobro, neću se derati jer vam je vjerojatno dosta svega već i zbog tog tinitusa, uporne, dosadne i iscrpljujuće fantomske slušne percepcije (koja se očituje u formi manje-više trajnog zujanja, šuma, piskutanja, zvižduka…), a koja pogađa 10 do 15% (kažu negdje - čak i do 20%) svjetske populacije.

Uzroci tinitusa mogu biti ozljede i tumori u području glave i vrata ili neko drugo objektivno postojeće neurološko stanje poput prezbiakuzije (staračke nagluhosti), kronične izloženosti buci, Ménièreovog sindroma ili moždanog krvarenja, no daleko najveći broj slučajeva tinitusa i nakon temeljite obrade kod otorinolaringologa / audiologa ostaje nerazjašnjen nekim konkretnim patološkim uzrokom (tzv. idiopatski tinitus).

Fantomsko pištanje u glavi

Unatoč velikoj prevalenciji (pojavnosti) i činjenici da u nezanemarivom broju pacijenata izaziva trajne slušne smetnje koje ih ometaju u obavljanju svakodnevne komunikacije, pa i profesije (glazbenici, glumci, spikeri…) - ili, brate, jednostavno ide na živce! - ne postoje službeno odobreni medicinski uređaji niti lijekovi koji žrtvama tinitusa mogu u dugotrajnijoj i pouzdanoj mjeri pružiti olakšanje.

Ipak, nedavno provedena pretklinička istraživanja na životinjama sugeriraju da se simptomi tinitusa mogu umanjiti ili posve ukloniti ako se moždani centri sinkrono stimuliraju zvukovima i električnom strujom. Na prvi pogled možda zvuči bizarno da se protiv zujanja u ušima koristi stimulacija sluha dodatnim zvukovima, a još bizarnije da se pritom negdje kroz glavu puštaju i električni impulsi, no i straživanja su pokazala da zvuk (kada je na kontrolirani način usklađen s električnom somatosenzornom stimulacijom) može potaknuti moždani centar za sluh na promjenu percepcije tinitusnog zvuka.

Budimo jasni: tinitus ne postoji kao zvuk kojega mogu čuti zdrave osobe, niti ga mogu zabilježiti čak i najosjetljiviji mikrofoni; njega pacijent ne „čuje“ svojim ušima nego u moždanim regijama zaduženim za percepciju i obradu zvuka, gdje postoji kao „fantomska neuralna slika“ trajnog, neugodnog tona ili šuma, obično konstantne frekvencije (visine) i amplitude (glasnoće).

Nepostojeće, a nepodnošljivo

Kako oboljeli doživljavaju tinitus? To zdrave osobe mogu čuti jedino slušanjem zvukova koji su umjetno generirani na temelju opisa onih kojima je život zagorčen kontinuirano neugodnim zviždanjem u glavi. Uostalom, uključite zvuk na svojem računalu (za početak oprezno, na 50% volumena), pa u priloženom videu poslušajte neke od tinitusnih varijacija!

To što u svojoj patnji nisu usamljeni, nego ju dijele sa svakom petom do desetom osobom na Zemlji (uključujući brojne poznate osobe iz svijeta glazbe, glume, medija i znanosti), nije ni najmanje utješno onima koje tinitus dovodi do nervoze i stanja krajnje iritiranosti, tim prije što traženje pomoći od medicine, čak i kada je riječ o specijalistima za audiologiju, znači tjedne i mjesece brojnih pretraga za kojima slijede jednako brojni i različiti terapijski pokušaji… a sve to nažalost u najvećem broju slučajeva – uzalud.

Bluetooth slušalice i električna žličica za sladoled

Ipak, čini se da su godine istraživanja i brojnih pokušaja iznalaženja rješenja za liječenje tinitusa napokon počele davati opipljive i konkretne rezultate. Petogodišnje kliničko ispitivanje u centru Wellcome Trust (bolnica St. James's u Dublinu) i njemačkom Centru za tinitus (Tinnituszentrum) pri Sveučilištu Regensburg, istražilo je učinkovitost metode nazvane bimodalna neuromodulacija, pružajući nedvojbene kliničke dokaze o djelotvornosti, sigurnosti i dobroj podnošljivosti te metode u ublažavanju simptoma tinitusa.

Njihova studija, objavljena prošloga mjeseca u znanstvenom časopisu Science Translation Medicine predstavlja najopsežnije i najduže praćeno kliničko ispitivanje ikada provedeno o tinitusu: u randomiziranoj, dvostruko slijepoj istraživačkoj studiji pod nazivom The Evaluation of Neuromodulation for Tinnitus (TENT-A1) bilo je uključeno 326 odraslih osoba s kroničnim subjektivnim doživljajem zujanja u ušima.

Uređaj za liječenje tinitusa korišten u studiji nosi tvornički naziv Lenire^®, a razvila ga je tvrtka Neuromod. Lenire^® se sastoji se od bežičnih bluetooth slušalica kojima se u oba uha isporučuju zvučne sekvence u formi širokopojasnog šuma, a koje se koriste u kombinaciji s istovremenom stimulacijom jezika blagim električnim impulsima isporučenim kroz 32 mikroelektrode smještene na Tonguetip^®, uređaj nalik plosnatoj žličici za sladoled.

Dakle, posrijedi je zvučna stimulacija uha kombinirana sa simultanom električnom stimulacijom jezika. Signali se koordiniraju putem Lenire^® koji kroz slušalice reproducira blage zvukove promjenjive frekvencije, uz istovremeno slanje impulsnih električnih signala u Tonguetip^® koji leži na vrhu pacijentovog jezika.

Bimodalni, dvovrsni podražaj različitih skupina neurona u mozgu ometa „fantomsku“ aktivnost uzrokovanu tinitusom, te istovremeno prisiljava moždane centre da registriraju i obrađuju višestruke kontinuirane podražajima koji mu dolaze s periferije (iz uha i s jezika), što dovodi do tzv . fenomena distrakcije: mozak (tj. njegov vlasnik) postaje manje svjestan svojega tinitusa.

Dvanaest tjedana i dvanaest mjeseci

Trajanje, intenzitet i frekvenciju tih istovremenih bimodalnih (dvovrsnih: zvučnih i električnih) podražaja nadzire i dozira ručni kontroler kojega je svaki sudionik naučio koristiti tijekom uvodnih, pripremnih faza istraživanja. Prije prve uporabe, uređaj je individualno konfiguriran za profil sluha svakoga pacijenta, te je i optimiziran na razinu osjetljivosti za elektrostimulaciju jezika.

Za ispitivanje, sudionici su dobili uputu da koriste uređaj po 60 minuta svakodnevno, i to tijekom dvanaest tjedana. Na kontrolnom pregledu nakon tih nepunih tri mjeseca bimodalne stimulacije, 281 pacijent (86.2% ) je izvijestio o značajnom subjektivnom poboljšanju težine simptoma tinitusa. Štoviše, na kontroli provedenoj godinu dana nakon provedenog tretmana, kod 66.5% ispitanika je to poboljšanje i dalje trajalo u mjeri koju su pacijenti osobno procijenili kao zadovoljavajuću, a 77.8% ispitanika je izjavilo da bi drugim osobama s tinitusom preporučili ovakav oblik liječenja.

Ross O’Neill, predsjednik uprave Neuromoda, izjavio je: „Oduševljeni smo što najavljujemo objavljivanje pozitivnih rezultata kliničkog ispitivanja TENT-A1, koje je pokazalo značajna poboljšanja u simptomima tinitusa kod pacijenata koji koriste naš uređaj. Neuromod je ponosan što predvodi napore u istraživanju i razvoju novih solucija koja mogu doprinijeti rješavanju ovog kroničnog stanja koje pogađa 10–15% populacije širom svijeta. Predani smo nastavku istraživanja i unapređenju naše tehnologije.“

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do kuhanja upitno pitkih craft-piva i posve probavljivih jela, te sviranja slabo probavljivog bluesa.}