Posljednja kontroverzna kineska biomedicinska studija zvuči poput prequel-scenarija za Planet majmuna. Prema South China Postu, tim kineskih istraživača je u pet od jedanaest rezus-majmuna uspješno transferirao gen MCPH1, važan za razvoj ljudskog mozga.

Dvana... ovaj, jedanaest majm...... ovaj... pet majmuna

Rezultati istraživanja su prošloga mjeseca objavljeni u pekinškom Nacionalnom pregledu znanosti, nakon što su provedeni na Institutu za zoologiju Kunming i Kineskoj akademiji znanosti u suradnji s američkim istraživačima sa Sveučilišta North Carolina.  

Istraživanje je prvo takve vrste u svijetu, a činjenica da je u pet majmuna uspješno usađen ljudski moždani gen odmah je pokrenula mnoštvo etičkih pitanja. Znanstvenici studije tvrde da su dobiveni rezultati od velikog značaja za razumijevanje razvoja ljudskog mozga.

Ljudski gen microcephalin (MCPH1) je pomoću virusa-nosača unesen u jedanaest majmunskih embrija, od kojih je pet preživjelo taj postupak. Kada su odrasli, preživjeli rezus-majmuni „ojačani“ ljudskim moždanim genom su podvrgnuti testovima memorije različitih boja i oblika prikazanih na zaslonu, a potom su podvrgnuti i MRI skeniranju.

Magnetna rezonancija genski manipuliranih majmunskih mozgova otkrila je da im je trebalo dulje vrijeme razvoja do postizanja pune neurološke zrelosti u odnosu na „obične“ rezus-mozgove. Baš kao i kod ljudi. A testovi kratkotrajnog pamćenja i vremena reakcije pet modificiranih majmuna bili su statistički značajno bolji u usporedbi s normalnim mozgovima običnih majmuna.

Gdje žive i što rade pametniji majmuni?

Istraživanje je posljedično podijelilo mišljenja u međunarodnoj znanstvenoj zajednici. Jedni dovode u pitanje etičnost ljudskog miješanja u genetski kôd životinjskih vrsta, dok drugi tvrde da su takve vrste eksperimenata vrlo bitne za napredak i razvoj spoznaja u području neurološkog razvoja ljudi.

Transgenska istraživanja, koja uključuju umetanje gena iz jedne vrste u drugu, oduvijek su izazivala žestoke etičke rasprave u znanstvenim krugovima. Ni ova studija o mozgu majmuna manipuliranom umetanjem ljudskih gena nije iznimka i za mnoge je očigledan primjer koliko je transgenika neetično područje.

Nije iznenađujuće da su se odmah povukle paralele između ovog istraživanja i serije filmova Planet majmuna u kojima se ljudi i majmuni međusobno bore nakon što su laboratorijski znanstvenici razvili napredne oblike primata.

“Humaniziranjem majmuna uzrokujemo im štetu. Gdje će živjeti i što će raditi? Nemojmo stvarati bića koja u bilo kojem kontekstu ne mogu imati smislen život“, izjavila je Jacqueline Glover, bioetičarka sa Sveučilišta Colorado. "Misli nam same od sebe skreću na Planet majmuna", nastavila je Glover u svojem članku u časopisu MIT Technology Review.

Mala razlika, ali čovjeka raduje

Autori ove studije u obranu svojeg istraživanja tvrde da su rezus-majmuni genetski dovoljno udaljeni od ljudi, te da nema razloga za takve etičke brige. Prof. Larry Baum, istraživač u Centru za genomske znanosti Sveučilišta Hong Kong, kaže: „Genom rezus-majmuna razlikuje se od našega za samo nekoliko postotaka. No kada to izrazimo apsolutnim brojevima, ljudi se od majmuna razlikuju u desecima tisuća gena s milijunima pojedinačnih parova baza DNK. U ovom istraživanju je izmijenjeno tek nekoliko parova baza u samo jednom od preko 20.000 gena koji nas razliku. Svatko od nas za sebe treba odlučiti trebaju li ga dobiveni rezultati zabrinuti."

Baum je istaknuo značaj studije u tome što je na živom primjeru dokazana teorija da „...za razliku od drugih primata, sporije sazrijevanje moždanih stanica u Homo sapiensa može biti bitan čimbenik u razvijanju većeg stupnja inteligencije tijekom ljudske evolucije".

Jedan od vodećih istraživača ove studije, Su Bing, izjavio je CNN-u da je eksperiment odobrio Sveučilišni odbor za etiku, a protokol istraživanja je slijedio i kineske i međunarodne postulate najbolje znanstvene prakse, uz pridržavanje međunarodnih standarda prava životinja. "Na duge staze, takva temeljna istraživanja pružaju vrijedne informacije za analizu uzroka i mogućnosti liječenja genskih anomalija povezanih s poremećajima funkcije ljudskog mozga, na primjer autizma", izjavio je Bing.

Kinezi idu dalje

Ovo nije prvo biomedicinsko istraživanje u Kini koje je izazvalo podijeljene reakcije svjetske znanstvene zajednice: početkom ove godine kineski su znanstvenici proveli šokantan eksperiment s pet makaki-majmuna koji su klonirani iz jedne životinje, genetski modificirane tako da ima poremećaj spavanja; pokus je rezultirao time da su se u klonova razvili znakovi mentalnih poremećaja -  depresije i shizofrenog tipa ponašanja.

Prošle godine je kineski istraživač He Jiankui putem svojeg YouTube vloga objavio detalje uspješnog genske manipulacije na ljudima: editirao je genom dvaju blizanki kako bi ih učinio otpornim na zarazu HIV-om.

Čini se da će budućnost ovakvih istraživanja biti sve uzbudljivija: s jedne strane će se sve žešće prozivati i opominjati na etičke dileme uređivanja gena ljudi i životinja, a s druge strane će države koje imaju „mekšu“ zakonsku regulaciju etičnosti znanstvenih istraživanja (i u njih ulažu sve veće svote novca, poput Kine) nastaviti s objavljivanjem spektakularnih rezultata svojih eksperimenata iz područja genske modifikacije i manipulacije.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}