Odron s Grenlanda pokrenuo 200-metarski tsunami koji je devet dana "odzvanjao" Zemljom
Znanstvenici su prošle godine primijetili neobičan geološki signal, koji je neobično dugo rezonirao diljem planeta. U časopisu Science sada je objavljena i detaljna analiza tog događaja
Prije točno godinu dana, u rujnu 2023., seizmolozi diljem svijeta svojim su senzorima bilježili slabi, ali dugotrajni signal. Vibracija neuobičajena za seizmičku potresnu aktivnost, koja se iskazivala u samo jednoj frekvenciji, trajala je čak devet dana, pa su je neki čak prozvali i "neidentificiranim seizmičkim objektom" (USO), a brojna su opažanja pomogla geolozima odrediti i mjesto izvorišta tih misterioznih valova, kao i njihov točan uzrok. Rezultati "istrage" objavljeni su u časopisu Science.
200-metarski tsunami
Na istočnom dijelu Grenlanda, naime, u jednom od fjordova, došlo je do velikog odrona. Oveći komad leda otapao se i stanjio toliko, da više nije mogao podupirati stijensku masu jednog od strmih klifova nad fjordom. Uslijed toga, komad stijene volumena čak 25 milijuna kubičnih metara odronio se te pao u Dicksonov fjord.
Posljedica toga bilo je prvo formiranje vodenog vala, tsunamija visokoga čak 200 metara. Kako su se valovi razvijali, formirao se stojni val visok oko sedam metara, perioda od 92 sekunde (frekvencije 11,45 miliherca), koji se "valjao" fjordom čak devet dana. Ta je oscilacija proizvela i zabilježene seizmičke valove, koji su se širili zemaljskom kuglom i bilježeni su na vrlo osjetljivim instrumentima.
Znanstvenici su sada opisali taj događaj, nikad prije viđeni devetodnevni seizmički signal, pa izradili animacije i utvrdili njegove uzroke. Ističu da je do svega došlo, među ostalim, i pod utjecajem klimatskih promjena, zbog čega se led otapa, pa dolazi do klizanja i odrona poput ovoga, posebice u polarnim predjelima.
"U ovom primjeru se radi o vrlo opipljivoj vezi između globalnog zagrijavanja kopna, oceana, leda (kriosfere) i atmosfere Zemlje, koje dovodi do otapanja ledenjaka, pucanja i kalanja ledene mase te odrona stijena i leda. Kad se tako ogroman komad planine stropošta u oceansku ili morsku vodu – scenarij koji zapravo više nije tako rijedak na Grenlandu – dolazi do formiranja valova" pojašnjava profesor Hrvoje Tkalčić na svojem Facebook profilu.
Iako je ovo bio prvi zabilježeni slučaj na istočnom Grenlandu, području koje dosad nije bilo pretjerano pogođeno utjecajem klimatskih promjena, to zasigurno neće ostati i jedini sličan događaj. Otapanje permafrosta i stanjivanje ledenjaka dovest će zasigurno do toga da se ovakve pojave bilježe sve češće, a moguće i u većim razmjerima. Znanstvenici kažu da su najugroženija područja ona zapadnog Grenlanda i Aljaske. Zahvaljujući ovoj analizi, prvoj tog tipa ikada izrađenoj, geolozi će ih moći i ubuduće detaljnije analizirati na temelju seizmoloških opažanja.
