Kako je i Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u svojem ažuriranom priopćenju o rizicima obolijevanja od težih oblika COVID-19, jedna od ključnih preventivnih mjera kontrole širenja pandemije je i pravilno nošenje zaštitnih maski izrađenih od kvalitetnih antimikrobnih materijala.

Budući da su standardne tvorničke kirurške maske vrlo tražene (nerijetko ih niti nema, jer su rezervirane za zdravstvene djelatnike), no i kada ih ima, skupe su zbog svoje jednokratnosti i potrebe za čestim mijenjanjem, mnogi se ljudi snalaze tako što izrađuju vlastite maske u kućnoj radinosti.

Tkaninom protiv virusa

Potaknuti pojavom brojnih „kućnih verzija“, znanstvenici Američkog kemijskog društva (ACS) proveli su eksperimentalno istraživanje koje je potvrdilo da maske šivane kombiniranjem materijala od pamuka s materijalom od prirodne svile ili poliesterskog tkanja mogu učinkovito filtrirati virusom inficirane čestice aerosola – ako su s tomu krojene tako da propisno prianjaju na lice korisnika.

SARS-CoV-2, novi koronavirus koji uzrokuje COVID-19, širi se uglavnom respiratornim kapljicama koje nastaju kada zaražena osoba kašlje, kiše, govori… ili samo diše. Te kapljice nastaju u širokom rasponu veličina, a one najsitnije (tzv. aerosol) mogu se kod nekih platnenih materijala lako provući kroz otvore između vlakana u tkanju, što dovodi u pitanje imaju li platnene maske uopće učinka u prevenciji širenja zaraze.

Stoga je tim znanstvenika ACS-a sa Sveučilišta u Chicagu proučio sposobnost najčešće korištenih tkanina (pojedinačnih ili u kombinacijama), da filtriraju aerosole po veličini identične respiratornim kapljicama raspršenim iz dišnog puta osoba inficiranih virusom SARS-CoV-2.

Aerosolna komora za poliesterski muslin

Istraživački tim je u aerosolnoj komori proizveo mikro-kapljične čestice promjera od 10 nanometara (nm) do 6 mikrometara (µm) i raspršio ih u aerosol kojega su potom ventilatorom „protjerali“ kroz različite uzorke materijala, brzinom koja odgovara disanju osobe u mirovanju. Pritom su mjerili broj i veličinu čestica u zraku prije i nakon prolaska kroz tkanine.

Mjerenja su pokazala da sloj gusto tkanog pamučnog materijala (popelin ili posteljinsko platno, ali ne i tzv. „žutica“ koja je rahlije tkani pamuk) u kombinaciji s dva sloja poliesterskog muslina (tkanine koja se često koristi za šivanje večernjih haljina) filtrira najveći broj čestica aerosola (od 80 do 99%, ovisno o veličini čestica), što je učinak praktički jednak kao i kod respiratorne maske tvornički izrađene po standardu N95.

Zamjena muslina prirodnom svilom ili flanelom ili jednostavno korištenje već gotove troslojne „štep-podstave“ (rahli poliester između dva sloja pamučnog tkanja) daje slične rezultate. U raspravi o rezultatima eksperimenta istraživači objašnjavaju kako gusta tkanina (pamuk), predstavlja mehaničku barijeru aerosolnim česticama, dok tkanine koje sadrže statički naboj (muslin, prirodna svila) služe kao elektrostatička barijera.

Centralni problem (uz nepravilno nošenje maske tako da uopće ne pokriva „kritične dijelove lica od korijena nosa do ispod brade) je taj što odmicanje maske od lica sa stvaranjem samo 1% slobodnog prostora smanjuje učinkovitost filtriranja svih krojeva maski za preko 50%, što znači da se ne može dovoljno naglasiti važnost dobrog oblikovanja (kroja), te pravilnog postavljanja i prianjanja maske.

Krojni arak

Svi navedeni materijali mogu izdržati prethodno potapanje („namakanje“) u dezinfekcijsku otopinu i mogu se oprati na 60°C; načelno nema potrebe iskuhavati niti glačati maske, jer virus SARS-CoV-2 se potpuno inaktivira izlaganjem temperaturama iznad 56°C tijekom 30 minuta.

Prema kroju, maske se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine: jednostavnog kvadratnog oblika („kirurške maske“) i one koje svojim oblikom prate konture nosa i lica („olson-maske“). Kod oba tipa maski presudan dio „konstrukcije“ je umetak ušiven u gornjem rubu, najčešće izrađen od žice koja se lako oblikuje, ali taj oblik dobro zadržava, kojim se rub maske može precizno prilagoditi konturama korijena nosa i gornjeg dijela obraza.

Internet je prepun web-stranica s krojevima (uključujući i detaljne savjete o izradi individualiziranih osobnih maski prema veličini lica – od dječjih do odraslih, pa čak i XXL-sized osoba), o materijalima i raznim idejama i trikovima za šivanje. Linkove koji vode do nekih od takvih DIY-stranica pronađite u okviru uz tekst, pa „skidajte“ krojeve, nabavite pamučno posteljinsko platno, muslin, flanel ili svilu, izvadite gumu iz gaća, poskidajte s vrećica keksa ili vitaminskih napitaka one dvostruke plastificirane žice kojima ih zatvarate… i bacite se na šivanje!

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}