Bijela boja koja odbija svjetlost i hladi više nego ijedna druga

Poznato je da crne površine upijaju, a bijele odbijaju većinu svjetlosti, što dovodi i do njihovog različitog zagrijavanja. Inovacija u području bijelih premaza dodatno ističe ovo svojstvo

Sandro Vrbanus četvrtak, 29. listopada 2020. u 16:54

Profesor Xiulin Ruan s američkog sveučilišta Purdue predstavio je svoju inovaciju – posebni premaz bijele boje kojim se može, više nego postojećima, hladiti predmet ako ga se premaže tom bojom. Poznata je stvar da tamnije boje, sve do crne, upijaju svjetlosne zrake, dok one svjetlije veći dio svjetlosti reflektiraju. Samim time svjetliji se predmeti, ako su primjerice izloženi suncu, sporije zagrijavaju od tamnijih, čemu mogu posvjedočiti vlasnici crnih i/ili bijelih automobila.

Ruanova inovacija donosi dodani napredak u području bijelih premaza. Boja koju je ovaj profesor osmislio i nedavno predstavio javnosti drži predmete obojane njome i do 10°C hladnijima nego obična bijela boja. Ako se ista primijeni na zgrade, autor kaže kako je moguće smanjiti ili čak eliminirati potrebu za klimatizacijom u toplim danima.

Termalna kamera prikazuje koliko je ova boja (lijevo) "hladnija" od drugih i okoline
Termalna kamera prikazuje koliko je ova boja (lijevo) "hladnija" od drugih i okoline

Eksperimenti su pokazali da se površine obojane ovom bijelom bojom toliko hlade zračenjem i obijaju svjetlost, da su vidljivo hladnije nego sve druge u njihovom okruženju, pa čak i one premazane komercijalno dostupnim bojama načinjenima da odbijaju toplinu. Dosadašnja rješenja odbijaju 80-90% sunčevog svjetla, dok ova nova boja dostiže čak do 95,5% reflektivnosti. Tako smo, nakon "najcrnje crne" sada dobili i "najsvjetliju bijelu" boju.

Ova inovacija rezultat je šestogodišnjeg rada na pronalasku pogodnog materijala koji bi bio idealan za postizanje željenog efekta. Na kraju se pokazalo da je za osnovu bijele boje najbolje koristiti vrlo dostupan materijal, kalcijev karbonat, koji upija vrlo malo svjetlosti i gotovo u potpunosti odbija zrake ultraljubičastih valnih duljina. Kako je riječ o vrlo jeftinom osnovnom materijalu, ovakva boja bi u proizvodnji bila i značajno jeftinija od postojećih rješenja.

Premažu li se njome krov i zidovi prosječne kuće, životne površine od 100 m2, znanstvenici su izračunali da bi ušteda na klimatizaciji mogla iznositi oko jednog dolara na dan, a tu je i pozitivan utjecaj na okoliš zbog smanjenja potrošnje električne energije.

Nova bijela boja već je u procesu patentne zaštite.