Urušio se legendarni radioteleskop Arecibo i prije planiranog uklanjanja
Potporne strukture velikog radioteleskopa u Portoriku nisu izdržale. U utorak poslijepodne po hrvatskom vremenu došlo je do urušavanja koje bi moglo označiti definitivni kraj astronomije na ovom mjestu
Nedavno smo pisali o tome kako je 305-metarski radioteleskop Arecibo, pola stoljeća najveći znanstveni instrument te vrste u svijetu, pretrpio nepopravljivu štetu i kako je službeno stavljen izvan upotrebe. Tada je američka agencija National Science Foundation bila objavila da će ga vrlo vjerojatno uništiti, jer napola urušena struktura predstavlja opasnost za sve koji bi mogli biti angažirani na eventualnim popravcima.
Arecibo odlazi u povijest
Samo nekoliko dana nakon te objave, Arecibo se urušio sam od sebe. Posljednje čelične sajle koje su držale njegove senzore obješenima iznad konkavne antene popustile su, a cijela konstrukcija mase oko 900 tona pala je na "tanjur" teleskopa. Platforma s instrumentima tako je nepovratno uništena, a ogromnu su štetu zabilježili i na svim ostalim dijelovima teleskopa. Pri ovom urušavanju srećom nije bilo ozlijeđenih.
Brojni su ljubitelji astronomije nedavno pokrenuli akcije za spas Areciba, peticiju za njegovu obnovu potpisalo je preko 60 tisuća ljudi, no sada je još izglednije kako od popravka njegove velike i skupe strukture ipak neće biti ništa. Urušavanje konstrukcije pokazalo je da su inicijalne procjene o nepopravljivim oštećenjima bile ispravne, te da će ovo biti posljednje poglavlje o priči o vrlo uspješnom radioteleskopu. Potpuno samouništenje strukture, dakle, preduhitrilo je planove agencije NSF o njezinom kontroliranom uništenju.
Zaposlenici koji su radili na ovom teleskopu za sada će ostati u Portoriku, a nakon što se procijeni opasnost od daljnjih urušavanja nastavit će raditi na obližnjem manjem, 12-metarskom radioteleskopu te sustavu Lidara u sklopu iste zvjezdarnice.
Arecibo je, podsjetimo, izgrađen početkom 1960-ih godina, a sve do 2016. bio je najveći radioteleskop na svijetu. Koristio se za otkrivanje pulsara, strukture svemira i gravitacijskih valova, a podaci s njega korišteni su i u projektu traganja za izvanzemaljskom inteligencijom SETI.
