Mikrometeorid pogodio zrcalo svemirskog teleskopa James Webb
NASA je objavila kako je Webb izrađen tako da izdrži ovakve, neizbježne, udare te da će njih tijekom životnog vijeka teleskopa zasigurno biti još
Prilikom dizajna i izrade svemirskog teleskopa James Webb inženjeri i znanstvenici bili su svjesni da je njegova velika površina zrcala i toplinskog štita idealna "meta" za malene komade svemirske prašine, poznate kao mikrometeoridi, koji će se s vremena na vrijeme neizbježno zabijati u teleskop. Neizbježni sudari sa svemirskom prašinom tako su ukomponirani u planove kontrole misije Webb i u konstrukciju samog teleskopa, a prvi takav udar jednog mikrometeorida dogodio se i prije nego je uređaj pušten u rad.
NASA izvještava kako je, u vremenu između 23. i 25. svibnja, jedan od segmenata primarnog Webbovog zrcala (označen kao C3) doživio svoj prvi "bliski susret" s komadom prašine. Timovi u kontroli misije zabilježili su taj udar i odmah analizirali njegove posljedice. Nakon prvih pregleda, objavljeno je kako teleskop i dalje funkcionira na razini koja nadilazi sve očekivanja misije, unatoč "marginalno primjetnom" učinku ovog udara, zamijećenome u podacima. Detaljna se analiza, kažu, nastavlja.
Udar jači od planiranih
Istodobno iz NASA-e poručuju kako će tijekom cijelog životnog vijeka Webba u svemiru dolaziti do sličnih udara. Primarno zrcalo ovog teleskopa sastavljeno je od 18 šesterokutnih ploča berilija, prekrivenih slojem zlata. Promjera je 6,5 metara, a prilikom njegove izrade stručnjaci su u laboratoriju simulirali udare mikrometeorida te tražili načine kako učvrstiti zrcala i pripremiti ih na slične događaje u svemiru. No, prošlomjesečni udar bio je snažniji od onih koje su modelirali i iskušavali na tlu.
"Osmislili smo i izradili Webba s dostatnom marginom performansi – u optičkom, termalnom, električnom i mehaničkom smislu – kako bismo osigurali da on ispunjava svoje ambiciozne znanstvene misije čak i nakon više godina provedenih u svemiru", kažu iz kontrole misije. Nadalje, mogućnost da Webb aktivno mijenja položaj svakog segmenta primarnog zrcala daje inženjerima dodatan manevarski prostor. U slučaju da s vremenom, iz bilo kojeg razloga, dođe do distorzije slike, precizno podešavanje orijentacije pojedinih dijelova zrcala u stanju je to kompenzirati.
Prva takva akcija kompenziranja zbog udara već je učinjena, a planirano ih je još nekoliko kako bi se obavilo dodatno fino ugađanje Webbovih instrumenata, potrebno nakon ovog sudara s mikrometeoridom. Zaključno poručuju da ovaj događaj neće imati utjecaja na raspored rada Webba te da se početak znanstvenih operacija i objava prvih fotografija i dalje mogu očekivati sukladno ranije objavljenom rasporedu.
