Svjetska meteorološka organizacija: svijet se kreće u pogrešnom smjeru
Klimatolozi u biltenu United in Science ponovno upozoravaju da nam trebaju daleko ambicioznije aktivnosti kako bismo izbjegli razorne fizičke i socioekonomske posljedice klimatskih promjena
Više svjetskih organizacija je, uz koordinaciju Svjetske meteorološke organizacije, izradilo bilten United in Science za 2022. godinu, čija je glavna poruka: idemo u pogrešnom smjeru. Klimatološka je znanost jasna u svojim zaključcima: bez značajno ambicioznijih akcija usmjerenih na smanjenje emisija stakleničkih plinova, fizičke i socioekonomske će posljedice klimatskih promjena biti sve drastičnije i razarajuće.
Staklenički plinovi u porastu
Izvješće započinje ne tako dobrim vijestima, a nastavlja se još gorima. Prezentirani podaci pokazuju da je tijekom 2020. godine, zbog mnogih žestokih pandemijskih lockdowna, bio zabilježen najveći godišnji pad emisija CO2 (od 5,4%), no od tada su razine porasle značajno više – pa se sada ugljikovog dioksida u atmosferu ispušta oko 1,2% više nego u godini prije pandemije.
Mnoge su se zemlje obvezale poštivati Pariški sporazum, no prema sadašnjoj situaciji njihova smanjenja emisija neće biti dovoljna. Potrebno bi bilo, stoji u ovom izvješću, do 2030. godine postaviti četiri puta veće ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se globalno zagrijavanje zaustavilo na ispod 2°C. Za cilj od, sada naizgled nedostižnih, tek 1,5°C zatopljenja u odnosu na predindustrijsko doba, ciljevi zemalja morali bi biti čak sedam puta veći.
Glavni klimatski indikatori (temperatura, količina leda u moru i na ledenjacima te toplina oceana) pokazuju kako je u posljednjih pet godina oboreno mnogo neslavnih rekorda. Globalne temeperature i toplinska energija pohranjena u oceanima na rekordno su visokim razinama, dok je količina leda u značajnom padu.
Glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas ponovio je kako su ekstremni vremenski događaji usko povezani s klimatskim promjenama, a one su rezultat ljudskog djelovanja. Milijarde ljudi diljem svijeta izložene su razornim posljedicama tih promjena, kao što su poplave i toplinski valovi, a najranjiviji su i inače najslabije razvijene zemlje svijeta, što pokazuju i brojni nedavni primjeri. Izvješće zaključno daje i nekoliko smjernica – od ambicioznijih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova, pa do instaliranja sustava za ranu dojavu poplava u najpogođenijim krajevima svijeta.
