Prošloga tjedna američki predsjednik Donald Trump je, naizgled ničim izazvan, javno kritizirao novog izvršnog direktora Intela, Lip-Bu Tana, napisavši da je on u dubokom sukobu interesa te da je njegova hitna ostavka "jedino rješenje problema". No, nakon samo nekoliko dana – kako to s Trumpovim pompoznim najavama obično biva – došlo je do promjene pozicije i pokazalo se da je riječ o, vrlo vjerojatno, samo pregovaračkoj taktici.

Trump i Tan sastali su se, naime, u Bijeloj kući ovoga tjedna, što je nastavak takvih sastanaka i "dogovora" koje Trumpova administracija posljednjih dana pokušava ostvariti s tehnološkim kompanijama. Nakon Applea, Nvidije i AMD-a, sada je došao red i na Intel, pa je njegov CEO morao "na noge" predsjedniku koji ga je samo par dana prije toga javno prozvao. No, čini se da je sastanak prošao na zadovoljavajući način za obje strane.

Zatopljenje odnosa

Američki je predsjednik putem Truth Sociala objavio: "Sastao sam se s gospodinom Lip-Bu Tanom iz Intela, zajedno s ministrom trgovine Howardom Lutnickom i ministrom financija Scottom Bessentom. Sastanak je bio vrlo zanimljiv. Njegov uspjeh i uspon nevjerojatna su priča. Gospodin Tan i članovi mog kabineta provest će vrijeme zajedno i donijeti mi prijedloge tijekom sljedećeg tjedna."

Iz Intela je također stiglo kratko priopćenje: "Ranije danas, g. Tan imao je čast sastati se s predsjednikom Trumpom radi otvorene i konstruktivne rasprave o Intelovoj predanosti jačanju vodećeg položaja u američkoj tehnologiji i proizvodnji. Cijenimo snažno predsjednikovo vodstvo u unapređenju ovih ključnih prioriteta i radujemo se bliskoj suradnji s njim i njegovom administracijom dok obnavljamo ovu veliku američku tvrtku."

Sve je, dakle, kako treba biti, SAD i Intel postići će dogovor neke vrste, američka će industrija ponovno biti u fokusu, dionica Intela vratila se na razine prije ove "krize" – samo se još čeka što će biti dogovoreno, odnosno koliko će Intel morati platiti nameta kako bi izbjegao carine i nastavio primati državnu pomoć za širenje proizvodnje poluvodiča. Dosad su, naime, već dobili oko 8 milijardi dolara u sklopu "CHIPS Acta" kojim se potiče američka industrija čipova.