Priča o adblockerima i njihovoj legalnosti u Njemačkoj je s pravne strane započela još prije desetak godina. Tada je izdavački koncern Axel Springer (vlasnik medija kao što su Bild, Die Welt i Business Insider) podigao tužbu protiv kompanije Eyeo, vlasnika rješenja za blokiranje internetskih oglasa Adblock Plus. U tužbi su tvrdili da selektivno blokiranje oglasa nije legalno i tražili načine da se ta praksa zabrani.

Prvotni pokušaji da se Adblock Plus i njegova poslovna praksa ospore na temelju zakona o tržišnom natjecanju završili su neuspjehom, a ključni trenutak dogodio se u travnju 2018., kada je njemački Vrhovni sud presudio da Eyeo nije prekršio spomenute zakone.

Treća sreća za izdavače?

Nakon poraza na polju tržišnog natjecanja, Axel Springer promijenio je strategiju i pokrenuo novu tužbu, ovoga puta temeljeći je na zakonu o autorskim pravima. U toj se tužbi navodi da Adblock Plus uklanja oglase ometanjem "programskog koda web stranica", čime krši prava izdavača. Tvrtka Eyeo odbacila je tu tvrdnju kao "gotovo apsurdnu", a sudovi su u početku stali na njihovu stranu. Regionalni sud u Hamburgu 2022. godine, a zatim i Viši regionalni sud 2023. godine, odbili su zahtjeve Axel Springera, presudivši da u procesu blokiranja oglasa nema neovlaštenog kopiranja ili prerade računalnih programa zaštićenih autorskim pravima.

Međutim, upornost izdavača dovela je slučaj pred najviši sud u zemlji, Savezni sud pravde (BGH). On je krajem prošloga mjeseca ukinuo presudu Višeg regionalnog suda u Hamburgu iz 2023. godine i vratio slučaj na ponovno razmatranje. Time je ponovno otvoreno pitanje legalnosti poslovanja tvrtki koje stoje iza alata za blokiranje oglasa. Ova sudska odluka predstavlja najnoviji preokret u više od desetljeća dugom sporu. Izdavač i dalje tvrdi da alati za blokiranje oglasa temeljno potkopavaju njegov poslovni model koji se oslanja na prihode od oglašavanja.

Dalekosežne posljedice

BGH je, pak, ustvrdio da je sud u Hamburgu donio svoju presudu bez prethodnog utvrđivanja ključnih temeljnih činjenica i naložio nižem sudu da ponovno ispita bitna tehnička i pravna pitanja slučaja. Ishod ovog ponovljenog postupka mogao bi imati dalekosežne posljedice za medijsku industriju i korisnike Interneta. Pobjeda Axel Springera mogla bi značajno ograničiti ili čak potpuno onemogućiti rad alata za blokiranje oglasa u Njemačkoj, s potencijalnim utjecajem i na ostatak Europe. S druge strane, tvrtka Eyeo i pobornici prava na izbor korisnika nastavit će braniti stajalište da takvi alati štite privatnost i poboljšavaju korisničko iskustvo.

Pravni zastupnici Axel Springera ističu kako se u ovom slučaju ne radi samo o zaštiti integriteta online medija. "Riječ je o pitanju može li se i u kojoj kvaliteti online novinarstvo nuditi i koristiti u budućnosti – radi se o slobodi informiranja bez paywalla. To je temeljno za demokraciju", navode iz odvjetničkog ureda koji zastupa izdavača, naglašavajući da je na kocki sam opstanak besplatnog online novinarstva financiranog oglasima.