Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) zajedno je s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope uputilo zajedničko pismo Europskoj komisiji u kojem upozoravaju na ozbiljnu krizu u hrvatskom energetskom sektoru. Osnovni razlog za obraćanje Komisiji jest činjenica da je razvoj obnovljivih izvora, jedinog trajnog rješenja za niže račune i smanjenje uvoza energije, gotovo potpuno zaustavljen. Osnovni sadržaj pisma i njihovih prigovora prenosimo u nastavku.

Javni poziv Europskoj komisiji

Hrvatska je već podvrgnuta postupku zbog povrede prava EU zbog kašnjenja u provedbi Direktiva o OIE ciljevima (RED II i RED III), koje nisu tek propis na papiru, već mehanizam za osiguravanje energetske sigurnosti i neovisnosti što je od strateškog interesa za Hrvatsku i njezine građane, ističu zagovornici obnovljivih izvora energije.

Potpisnici pisma pozivaju Europsku komisiju da iskoristi sve instrumente i zatraži od Vlade RH hitne mjere: donošenje naknade za priključenje od 0 €/kW, otvaranje tržišta uravnoteženja za OIE te uključivanje elektrifikacije i skladištenja energije u nacionalne planove. U ovom trenutku blokirano je 60 projekata ukupne snage 3,5 GW (solarne, vjetroelektrane, geotermalni te baterijski sustavi), vrijednih više od tri milijarde eura. Za te je projekte državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, prvi u nizu dokumenata koji se plaćaju, a koja zbog blokade počinju istjecati krajem ove godine.

Time projekti nepovratno gube uplaćeni novac, dok lokalne zajednice gube značajne prihode koji bi im pripali od realizacije OIE projekata na njihovom području. Istodobno, propušta se prilika da domaća industrija sklapa s proizvođačima OIE dugoročne ugovore o kupnji energije, kojima bi osigurala povoljnije tržišne uvjete i time povećala svoju konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu.

Problematična naknada za priključenje

Razvoj novih projekata većih od 10 MW zaustavljen je od 2022. jer HERA nije odredila naknadu za priključenje na prijenosnu mrežu. Umjesto toga, HOPS pokušava troškove modernizacije mreže, planirane prije desetak godina i nevezane za nove projekte, prebaciti na OIE projekte. Na taj način projekti poskupljuju 30 do 40% čime postaju neisplativi. Takav model financiranja mreže nije europska praksa, 80% država članica EU oslanja se na EU fondove i državni proračun, a ne na proizvođače. Ako se ništa ne poduzme, čak 2,5 GW projekata bit će napušteno već idući tjedan kad prime rješenje HOPS-a, što bi značilo povlačenje tvrtki s hrvatskog tržišta i gubitak milijunskih investicija koje bi trajno smanjile cijenu energije u zemlji.

Nefunkcionalno tržište

Hrvatsko tržište uravnoteženja trenutačno je nefunkcionalno. HEP Proizvodnja, kao podružnica državne tvrtke HEP d.d., u praksi je jedini pružatelj usluga uravnoteženja, dok je HOPS, koji bi morao osigurati tržišnu nabavu, također u vlasništvu HEP-a, što stvara očiti sukob interesa i narušava tržišno natjecanje. Iako su solarne i vjetroelektrane tehnički sposobne pružati usluge uravnoteženja, njima se onemogućava sudjelovanje. Zbog toga HOPS često aktivira iznimno skupe usluge po maksimalnim cijenama, čak i u satima kada je proizvodnja iz OIE visoka. Takva praksa predstavlja povredu načela EU prema kojem usluge uravnoteženja moraju odražavati stvarne troškove operatora mreže.

Uz to, Hrvatska nema ozbiljan plan elektrifikacije prijevoza. U 2022. udio obnovljive energije u prometu bio je tek 2,4% (od čega svega 0,2% električne energije iz OIE), a cilj do 2030. iznosi samo 5,8% – višestruko manje od europskih ambicija. Elektrifikacija željeznice, koja bi mogla značajno smanjiti emisije i ubrzati tranziciju, ostaje neiskorišten potencijal.

Zaključak je jasan: bez hitne deblokade OIE projekata Hrvatska će izgubiti investicije, povećati uvoz fosilne energije, koji već sada prelazi 25% i promašiti europski i svoj cilj da do 2030. najmanje 42,5% potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora.

Cijelo pismo Europskoj komisiji dostupno je na ovom mjestu.