U značajnom preokretu unutar zakonodavnog procesa Europske unije, većina zastupnika u Europskom parlamentu glasala je protekloga tjedna za okončanje neselektivnog masovnog skeniranja privatnih poruka, poznatoga kao zloglasni Chat Control. Ovom iznenađujućom odlukom Parlament je poslao jasnu poruku protiv praksi koje su digitalni aktivisti i pravni stručnjaci godinama kritizirali kao neustavne i one koje narušavaju privatnost dopisivanja unutar aplikacija poput WhatsAppa.

Proporcionalno i ciljano praćenje

Zastupnici su podržali amandmane koji predviđaju da se automatizirano skeniranje smije primjenjivati samo na pojedince ili skupine za koje postoji osnovana sumnja na povezanost s materijalom o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM), a ne na sve, kako su to raniji zakonodavni tekstovi predviđali. Ovakav ishod glasanja predstavlja pobjedu za zagovornike digitalnih prava koji su upozoravali da bi prvotni prijedlozi Europske komisije uništili koncept privatnosti u digitalnom dobu.

Prema novom stajalištu Parlamenta, svaka mjera nadzora mora biti proporcionalna i ciljana. Ključni element odluke je i stroga zaštita end-to-end enkripcije, čime se onemogućuje uvođenje takozvanih "stražnjih vrata" u aplikacije kao što su WhatsApp ili Signal, što bi, prema mišljenju stručnjaka, ugrozilo sigurnost svih korisnika.

Kraj neselektivnog nadzora

Zastupnik Patrick Breyer, jedan od najglasnijih kritičara sustava Chat Control, opisao je ovaj rezultat kao senzacionalnu pobjedu građana. Istaknuo je da je Parlament odbacio model nadzora koji se pokazao nefunkcionalnim i punim pogrešaka. Dosadašnja praksa dobrovoljnog skeniranja, koju su provodile uglavnom američke korporacije poput Mete, rezultirala je golemim brojem lažnih prijava. Podaci pokazuju da je gotovo polovica prijavljenih chatova u EU bila kazneno irelevantna, što je stvaralo nepotreban pritisak na istražna tijela i odvraćalo resurse od stvarnih kriminalnih mreža.

Novi stav Parlamenta stoga inzistira na tome da se nadzor provodi isključivo uz sudsko odobrenje, čime se digitalna korespondencija izjednačava s fizičkom poštom, čije je otvaranje bez naloga u demokratskim društvima neprihvatljivo.

Iako je premoćno glasanje u Parlamentu (458 za, 103 protiv) označeno kao povijesno, proces donošenja konačnog zakona još nije završen. Slijede pregovori s vijećem EU-a i Europskom komisijom, gdje će države članice morati uskladiti svoje stavove s odlukom Parlamenta. Aktivisti i dalje upozoravaju da bi neke vlade mogle pokušati vratiti strože mjere nadzora pod krinkom "moderiranja sadržaja", no trenutačno stajalište Parlamenta postavlja visoku barijeru i za takve pokušaje.

Odluka Parlamenta uključuje i produženje privremene uredbe do kolovoza 2027. godine, ali uz nove zaštitne mehanizme. Time se osigurava kontinuitet u borbi protiv zlostavljanja djece, ali se istovremeno sprječava uspostava sustava koji bi omogućio opći nadzor nad svim građanima EU-a. Napomenimo ovdje i da su svi hrvatski eurozastupnici, koji su bili prisutni na glasanju, svoj glas dali većini, tj. prijedlogu protiv Chat Controla kakvog se javnost pribojavala.