Igrači mobilne igre Pokémon Go, koja je postala popularna prije desetak godina (da, toliko ste stari!) nenamjerno su tijekom proteklih godina prikupili više od 30 milijardi slika stvarnog svijeta, što je Niantic potom pretvorio u jedan od najvećih vizualnih AI datasetova. Kompanija kroz svoj spin-off Niantic Spatial, koristi te podatke za Visual Positioning System (VPS) koji omogućuje dostavnim robotima navigaciju u prostoru s centimetarskom preciznošću, daleko precizniju od GPS-a.

Od AR-a do navigacije

Kroz igru, koja je bila prvi hit povezan s tehnologijom proširene stvarnosti, skenirano je 10 milijuna lokacija, od čega je milijun aktivirano za VPS, uz milijun novih skenova koji se odrađuju tjedno. Proces je započeo 2020. godine zadacima unutar igre, kad se igrače motiviralo nagradama za skeniranje stvarnih lokacija poput Pokestopova i terena, sve pomoću kamera u mobitelima. Niantic je potom te slike fotogrametrijom pretvorio u detaljne 3D modele. Imali su, naime, situaciju gdje je svaka lokacija snimljena tisućama puta iz različitih kutova, u različito doba dana, pri raznolikim vremenskim uvjetima i rasvjetom.

Ta raznolikost podataka, prikupljena bez specijalnih kamera ili potrebe za slanjem vlastitih vozila na lokacije, nadmašuje u kvaliteti čak i slike koje imaju servisi poput Google Mapsa. Danas Niantic Spatial surađuje s tvrtkama poput Coco Roboticsa, gdje njihov VPS pomaže dostavnim robotima navigirati kroz kišu, noć, gradilišta i promet – uvjete koje su igrači već milijunima slika dokumentirali.

Baza podataka obuhvaća ulice, zgrade, spomenike i javne prostore diljem tisuća gradova. To čini Pokémon Go najvećom operacijom "crowdsource mapiranja" u povijesti, gdje posao odrađuju sami igrači, a Niantic komercijalizira podatke. To je od presudne važnosti za "posljednji kilometar" dostave, gdje stroj mora uspješno zaobići pješake na pločnicima, kretati se biciklističkim stazama i pronaći točan ulaz u zgradu korisnika.

Neočekivana primjena podataka

John Hanke, izvršni direktor Niantic Spatiala, ističe da navigacija zakrčenim gradskim ulicama ostaje najveći izazov za autonomne sustave, a VPS nudi rješenje tamo gdje tradicionalni signali zakazuju. "Ispada da je programiranje Pikachua da realistično trči uokolo i navigiranje Coco dostavnog robota po svijetu na siguran i točan način zapravo isti problem", izjavio je za MIT Tehnology Review.

Iako je dobiveni dataset impresivan, postavlja se pitanje pristanka. Naime, igrači su skenirali okolinu kako bi zaradili bodove i nagrade, jer su željeli i voljeli hvatati Pokémone, ali komercijalna uporaba tako prikupljenih podataka za navigaciju robota (ili tko zna čega još) u tom trenutku nije bila predvidiva – niti su igrači znali da pomažu kompaniji odraditi posao za koji bi inače, kao snimatelji Google Street Viewa primjerice, bili plaćeni.

Iako većina igrača sigurno nije mogla predvidjeti da će njihovo igranje pomoći u optimizaciji dostave hrane, stručnjaci smatraju da je ovaj model crowdsourcinga ključan za razvoj pametnih gradova. Pokémon Go je na njegovom vrhuncu, 2016. godine, mjesečno aktivno igralo oko 230 milijuna igrača. Danas je ta igra pomalo marginalizirana, no prema nekim procjenama i dalje se njome zabavlja čak 50-ak milijuna ljudi.