Ulaskom u 2026. godinu, umjetna inteligencija prestala je biti isključivo tehnološki novitet te je postala ključna strateška imovina koja oblikuje ekonomsku konkurentnost, ali i vojne sposobnosti zemalja. Prema podacima Morgan Stanley Researcha, koji je analizirao 3.600 dionica, čak 21% tvrtki u sastavu indeksa S&P 500 sada ističe konkretne prednosti korištenja umjetne inteligencije, što je značajan skok u odnosu na 10% iz 2024. godine.

Novi pokazatelj za novu ekonomiju

Međutim, investitori su postali znatno oprezniji – tržište više ne honorira samo "spominjanje" AI-ja i njegovu deklarativnu prihvaćenost, već zahtijeva jasne dokaze o monetizaciji, kažu analitičari.

Na tragu toga, ali i nedavne izjave prvog čovjeka Nvidije Jensena Huanga o tome da je "računalna snaga nova ekonomija", u Morgan Stanleyu predlažu uvođenje koncepta "bruto domaće inteligencije" (BDI) kao ključnog parametra za procjenu nacionalne i industrijske konkurentnosti. Ovaj bi ekonomski indikator mjerio dostupnost resursa umjetne inteligencije na nacionalnoj razini, fokusirajući se prvenstveno na infrastrukturu poput grafičkih procesora, mrežne opreme i podatkovnih centara.

Prema procjenama stručnjaka, investitori bi BDI (ili u engleskom gross domestic intelligence, GDI) mogli početi koristiti kao nezaobilazan faktor pri donošenju odluka o ulaganjima. Primjerice, masovna izgradnja AI infrastrukture pokrenula je neviđeni val kapitalnih ulaganja, pa Morgan Stanley ističe da su "hyperscaleri" (veliki pružatelji usluga u oblaku) na putu da u razdoblju 2025. – 2026. utroše više od bilijun dolara.

Globalni omjer snaga

Prvi korak ka izračunu BDI-ja načinila je istraživačka grupa Epoch AI, zasnovan na podacima za četvrto tromjesečje 2025. godine. Njihova analiza temelji se na procjeni kapaciteta AI čipova koji su ekvivalentni Nvidijinim H100 procesorima. Kapacitet računanja definiran je kao broj operacija koje pojedini čip može izvršiti pri svom vrhuncu opterećenja.

Rezultati istraživanja pokazuju izrazitu dominaciju Sjedinjenih Američkih Država, koje kontroliraju otprilike 75% ukupne svjetske računalne snage namijenjene umjetnoj inteligenciji. Na drugom mjestu nalazi se Kina s udjelom od oko 10%, dok listu predvodnika zaključuju Europska unija, Norveška i Japan.

Kada se podaci promatraju na razini korporacija, dominacija američkih entiteta još je izraženija. Sve vodeće tvrtke u ovom sektoru dolaze iz SAD-a, a posebno se ističe Google koji drži vodeću poziciju zahvaljujući kombinaciji vlastitih TPU jedinica i golemog broja Nvidijinih procesora. Zanimljivu usporedbu nudi i podatak da cijela Kina raspolaže s količinom AI računalnog kapaciteta koja je tek na razini američke korporacije Oracle. Takav omjer snaga sugerira da se tehnološka utrka trenutno odvija prvenstveno unutar američkog tržišta, dok ostale globalne sile pokušavaju održati korak s tamošnjim tehnološkim gigantima.

Kako se važnost GDI resursa povećava, tako će i posjedovanje vlastitih procesorskih kapaciteta i podatkovnih centara postati osnovni preduvjet za očuvanje pozicije na globalnom tržištu kapitala i inovacija, zaključuju analitičari.