U Europskom parlamentu u Strasbourgu došlo je do neočekivanog obrata ponovnim uvrštavanjem kontroverzne uredbe poznate pod nazivom "Chat Control" u zakonodavnu proceduru. Iako se smatralo da je prijedlog koji omogućuje masovno skeniranje privatnih tekstualnih poruka i komunikacijskih platformi privremeno zaustavljen, on se ponovno našao na dnevnom redu zastupnika – i to uoči ljetne stanke.

Sada je cilj predlagatelja zapravo oživjeti privremenu uredbu o neselektivnom masovnom skeniranju privatnih komunikacija, poznatiju kao "Chat Control 1.0", koja je istekla u travnju. Konzervativni klub Europske pučke stranke opravdava zahtjev za hitnošću tvrdeći da je nakon isteka važenja stare uredbe nastala "pravna praznina".

Povratak "na mala vrata"

Ovaj nagli povratak zakonskog prijedloga iznenadio je kritičare i organizacije za zaštitu digitalnih prava, s obzirom na to da je inicijativa ranije nailazila na snažan otpor unutar parlamentarnih odbora. Glavni poticaj za ponovno glasanje došao je od Vijeća Europske unije, koje već dulje vrijeme ustraje na uvođenju ovih mjera, navodno s ciljem borbe protiv ilegalnog sadržaja na Internetu.

Procedura koja je odabrana za ovaj korak pruža značajnu taktičku prednost zagovornicima uvođenja Chat Controla. Budući da se zakonski prijedlog sada nalazi u fazi drugog čitanja, pravila donošenja odluka značajno se razlikuju u odnosu na prethodne faze. Za uvođenje bilo kakvih amandmana ili pak za ponovno odbacivanje cijelog dokumenta na glasanju u četvrtak potrebna je apsolutna većina, odnosno glasovi najmanje 361 zastupnika Europskog parlamenta.

S druge strane, taboru koji podržava uvođenje regulative za prolazak prijedloga dovoljna je tek jednostavna većina prisutnih zastupnika u dvorani. Zbog činjenice da povijesno gledano velik broj europarlamentaraca napušta Strasbourg i odlazi na odmor prije posljednjeg dana zasjedanja uoči ljetne stanke, ostvarivanje apsolutne većine protivnika smatra se iznimno teškim zadatkom.

Proceduralni trikovi

Zbog opisanih proceduralnih okolnosti i smanjenog broja zastupnika na samom kraju zasjedanja, ponovno usvajanje ove sporne uredbe u krugovima analitičara smatra se gotovo neizbježnim. Prvo glasanje, kojim je kontroverzan prijedlog uveden u hitnu proceduru, prošao je u utorak s vrlo tankom većinom: 331 za, 304 protiv uz 11 suzdržanih glasova.

Kritičari i tehnološke tvrtke upozoravaju da bi provođenje ove uredbe u praksi moglo prisiliti pružatelje usluga enkripcije i aplikacije za razmjenu poruka na uvođenje sustava za automatsko skeniranje korisničkog sadržaja. Predstavnici pojedinih platformi fokusiranih na privatnost, poput Signala, već su ranije nagovijestili mogućnost povlačenja s europskog tržišta u slučaju da budu prisiljeni narušiti sigurnost svojih korisnika.

Dvoličnost vladajućih

Eurozastupnik Patrick Breyer, jedan od najglasnijih kritičara ovog prijedloga, navodi da podaci njemačke vlade pokazuju kako nakon isteka uredbe (i nastanka tzv. "pravne praznine") nije zabilježen značajniji pad u broju prijava sumnjivog sadržaja, a tehnološke tvrtke i dalje provode dobrovoljna skeniranja sadržaja na temelju pojedinačnih prijava. Uz to, službeni podaci Europske unije otkrivaju da više od 60% prijava sumnjivih aktivnosti ionako proizlazi iz skeniranja javnih objava i pohrane na cloudu, što su područja koja pravno uopće nisu dotaknuta ovom spornom regulativom.

Dok Parlament zagovara trajne mjere poput ciljanih naloga za sumnjive osobe, uspostavu EU centra za uklanjanje ilegalnog sadržaja i poboljšanje sigurnosnog dizajna aplikacija, države članice i dalje inzistiraju na dobrovoljnom masovnom skeniranju privatnih poruka – pod utjecajem lobiranja tehnoloških tvrtki iz SAD-a. Kao primjer apsurdnosti procesa Breyer navodi stajalište Italije, čija je vlada u službenoj izjavi oštro upozorila na opasnosti masovnog nadzora i prijetnje enkripciji, ali je u Vijeću unatoč tome glasovala za tekst uredbe.