Mlađi kupci fizičke diskove ne kupuju samoizravno od izvođača nego love po second-hand dućanima, na buvljacima i sajmovima ploča, preko web trgovina poput Njuškala i eBaya, i to kao svjestan bijeg od streaminga. Taj kulturološki fenomen sada ima i tvrdu brojčanu potvrdu.

Američka udruga diskografske industrije (RIAA) objavila je 1. rujna polugodišnji izvještaj o snimljenoj glazbi, a u njemu je neočekivan podatak: prodaja CD-a naglo raste, i to brže od bilo kojeg drugog formata. Nakon godina postojanog pada, disk se vratio kao jedan od glavnih pokretača rasta unutar kategorije fizičkih izdanja, a nosi ga upravo taj širi val naklonosti prema retro hardveru i opipljivim, kolekcionarskim medijima.

Zašto brojimo komade, a ne novac

RIAA je lani promijenila način na koji računa novčane iznose, prešavši s procijenjene maloprodajne na veleprodajnu vrijednost, pa prihodi kroz tu granicu više nisu izravno usporedivi. Zato se u ovom pregledu držimo pokazatelja koji ta promjena ne dira, a to je broj prodanih komada. On je bliže istini ali i ne mijenja cijelu priču o povratku CD-a.

Ključni pokazatelji

U prvoj polovici 2026. u SAD-u je prodano 17,5 milijuna CD-a, što je 45,7 posto više nego u istom razdoblju 2025., kada ih je otišlo oko 12 milijuna. To je najstrmiji rast među svim glazbenim formatima.

Oporavak je to znakovitiji jer dolazi nakon slabe godine. Prodaja CD-a padala je i tijekom 2025., s 33,3 milijuna komada u 2024. na 29,5 milijuna godinu poslije. Drugim riječima, disk je do jučer bio u silaznoj putanji, pa je zaokret utoliko izraženiji.

Ni ostatak police s fizičkim izdanjima ne miruje. Vinil je narastao 20,9 posto, s 22 na 26,5 milijuna prodanih ploča, dok je kategorija „ostalo fizičko", vjerojatno pretežno kasete, skočila 73,4 posto, s 0,9 na 1,6 milijuna komada. Za provjeru, nezavisni mjeritelj Luminate, koji prati maloprodaju, zabilježio je rast prodaje CD-a od 16 posto, na 16,3 milijuna jedinica, uz osjetno skromniji rast vinila. Metodologije se razlikuju, ali smjer je isti.

Za kontrast, digitalni download i dalje kopni. Prodaja pojedinačnih pjesama pala je 13 posto po broju preuzimanja, a i album-download bilježi manjak. Streaming ostaje neupitni predvodnik industrije, s 111,1 milijuna pretplatnika na premium usluge, što je 5,5 posto više nego lani.

Što pokreće tržište CD-a

Brz dvoznamenkasti oporavak potvrđuje da fizičko vlasništvo još uvijek ima svoje mjesto na tržištu. Velike diskografske kuće i pop-imena, osobito u K-pop i suvremenom pop-ekosustavu, repozicionirali su CD kao kolekcionarski artikl. Varijantna pakiranja, foto-knjižice, tekstualni zinovi i ekskluzivni dodatni sadržaji pretvorili su disk u predmet za izlaganje, čime se granica između usputnog slušanja i obožavateljske podrške sve više briše.

Pritom trend nije samo K-pop priča. Isključi li se taj žanr iz računice, prodaja CD-a i dalje raste, doduše skromnijih 6,7 posto. Val je, dakle, širi od jedne scene.

Vinil je utemeljio moderno oživljavanje fizičkih formata, ali visoki troškovi proizvodnje, više maloprodajne cijene i skupe gramofonske konfiguracije imaju utjecaja na prodaju. CD nudi nekomprimirani zvuk visoke vjernosti uz jeftin hardver, dostupan u obliku prijenosnih uređaja, automobilskih konzola i rabljene Hi-Fi opreme, pa je za mlađeg kupca niža ulaznica u fizički format.

Moguće implikacije

Nastavi li se zamah, potražnja će se preliti na sekundarno tržište prijenosnih uređaja, CD mikrolinija i automobilskih naknadnih ugradnji, na tragu vala opreme koji je pratio povratak vinila.

Naposljetku, službene brojke gotovo sigurno podcjenjuju stvarnu potrošnju. Budući da RIAA broji samo novu maloprodajnu i veleprodajnu distribuciju, promet CD-a kroz trgovine, sajmove ploča i rabljene platforme ostaje osjetno viši od onoga što evidencije pokazuju. Trend je stvaran, a vjerojatno i veći nego što ga statistika uspijeva prezentirati.