„Revolucija jede vlastitu djecu“, glasi izreka iz doba Francuske revolucije, i ovdje se može primijeniti gotovo doslovno. Izgovorio ju je 1793. Pierre Vergniaud, jedan od vođa umjerenog krila revolucije, uoči vlastitog pogubljenja, kad su ga pod giljotinu poslali dojučerašnji revolucionarni saveznici. Ubrzo se pokazalo koliko je bio u pravu: godinu dana poslije ondje su završili i Danton i Robespierre, ljudi koji su sve to sami pokrenuli.

Paralela s tehnološkom industrijom teško da može biti jasnija. Generativnu umjetnu inteligenciju nisu izmislili ni gurali buntovnici iz garaže, nego upravo veliki softverski igrači, koji su je predstavljali kao alat koji će sve promijeniti. I promijenila je: sada se okreće protiv njih samih. Povijest pritom uči da takve revolucije rijetko staju na prvom obroku. Kad pojedu one koji su ih pokrenuli, nastave dalje, a sljedeći na redu obično su oni koji se najmanje mogu obraniti.

Sedam aplikacija, jedan model

Povod je ArtCraft, o kojem smo pisali, koji se početkom listopada pojavio na GitHubu. Brandon Thomas, softverski inženjer s petnaest godina iskustva, uz pomoć modela Claude Opus 5.5 i u programskom jeziku Rust napravio je open-source alternative za sedam Adobeovih uzdanica: Photoshop (PhotoCraft), Illustrator (VectorCraft), Premiere (FilmCraft), Lightroom (LightCraft), Acrobat Pro (PrintCraft), After Effects (EffectCraft) i InDesign (DesignCraft). Aplikacije su besplatne i objavljene pod licencama MIT i Apache 2.0, a Thomas ne skriva da su ga na projekt ponajviše natjerale Adobeove ozloglašene naknade za otkazivanje pretplate. Zato njegov projekt djeluje kao osveta pretplatnika, napisana u Rustu.

Ista ekipa tu nije stała: 7. listopada objavila je još pet aplikacija: WordCraft za Word, GridCraft za Excel, DeckCraft za PowerPoint, CADCraft za AutoCAD i SoundCraft za Pro Tools. Autodesk i Avid nisu tek potencijalne mete nego se na njima već radi.

Riječ je o alfa verzijama

Nitko razuman ni ne očekuje dovršen softver, pogtovo kad verzija ima broj:  0.3.0. Aplikacije su nepotpune i nespremne za profesionalni rad, kako i priliči toj fazi razvoja. Ali jedno je sigurno: ovo je najgore što će ti klonovi ikad biti. Uostalom, njihova trenutačna kvaliteta i nije poanta. Važniji je kontekst: ono za što su donedavno trebale godine rada i stotine programera, jedan je čovjek uz pomoć AI modela napravio u nekoliko tjedana. A ako se tako brzo i jeftino može klonirati softver vrijedan milijarde, pitanje je samo koliko će trebati za aplikaciju koju je napisao netko sam i od toga živi.

Tko je sljedeći na jelovniku?

Adobe i Microsoft dovoljno su podkoženi finacijski da prežive i ovo. Pravo je pitanje tko je sljedeći na jelovniku i hoće li to biti netko tko si uopće može priuštiti obranu. Jer ako se može klonirati Adobe, može se klonirati i mali neovisni developer koji živi od jedne aplikacije, a njega nema tko braniti vojskom odvjetnika.

Obrnuti inženjering funkcionalnosti bez kopiranja koda općenito se smatra prihvatljivim, ali klonovi bi se mogli suočiti s tužbama zbog izgleda ako previše vjerno preslikavaju izvorno sučelje. Adobe takvu tužbu može podnijeti kad god poželi. Mali developer čiji je rad netko klonirao preko vikenda tu mogućnost u praksi nema.

Isti model, druga strana

Adobe se nakon objave ArtCrafta našao u nezgodnom položaju, a komentari na Redditu prilično su zluradi. Kompanija je posljednjih godina generativnu umjetnu inteligenciju gurala u svaku svoju aplikaciju i to glasno reklamirala. Kad su njegove dionice tijekom 2026. bile pod pritiskom jer su se ulagači bojali da će AI nagristi softverske franšize, tvrtka je odgovorila tako da je svoje alate smjestila unutar AI asistenata, uključujući konektor koji omogućuje pozivanje Adobeovih aplikacija iz Claudea. Isti model koji je trebao pozivati Photoshop sada piše kvazi-Photoshop.

Složenost softvera godinama je bila brana koja je Adobe, Microsoft i Autodesk štitila od konkurencije, jer nitko nije imao vremena ni novca za milijune redaka koda i desetljeća razvoja. Ta brana sada popušta brže nego što je itko očekivao. A ako voda prolazi i kroz betonske brane divova, mali proizvođači softvera imaju tek vreće s pijeskom.

Divlji zapad bez šerifa

Ipak, ne treba se zanositi. Na ovakvom tržištu, koje podsjeća na divlji zapad, nema unaprijed određenih pobjednika ni gubitnika. Otvoreno je i pitanje sigurnosti i održavanja koda koji je uglavnom napisao stroj. I da ne bude zabune oko altruizma: Thomas projekt planira financirati prodajom pristupa ArtCraftovu AI modelu za slike, koji se naplaćuje po tokenima.

Divovi će preživjeti, prilagoditi cjenike i možda čak naučiti nešto o poštovanju vlastitih pretplatnika. Oni koji dolaze poslije njih tu rezervu nemaju. Zato bi najviše razloga za brigu trebali imati upravo neovisni developeri.