Einsteinov prsten otkrio dosad najmasivniju poznatu crnu rupu, od čak 36 milijardi solarnih masa

Međunarodni tim znanstvenika detektirao je najmasivniju crnu rupu dosad, a uočena je pomoću njezina gravitacijskog učinka, na 5 milijardi svjetlosnih godina od nas u zviježđu Lava

Sandro Vrbanus srijeda, 13. kolovoza 2025. u 22:36
Novootkrivena ultramasivna crna rupa nalazi se u središtu galaksije vidljive u narančastoj boji. Daleko iza nje nalazi se plava galaksija koja se iskrivljava u prsten u obliku potkove uslijed efekta gravitacijske leće 📷 NASA/ESA/Hubble
Novootkrivena ultramasivna crna rupa nalazi se u središtu galaksije vidljive u narančastoj boji. Daleko iza nje nalazi se plava galaksija koja se iskrivljava u prsten u obliku potkove uslijed efekta gravitacijske leće NASA/ESA/Hubble

Međunarodni tim astronoma objavio je otkriće najmasivnije crne rupe ikad zabilježene, čija masa doseže gotovo nevjerojatnih 36 milijardi masa našeg Sunca. Smještena u središtu galaksije poznate kao Kozmička potkova, udaljene 5 milijardi svjetlosnih godina od nas, ova ultramasivna crna rupa pomiče granice onoga što su znanstvenici smatrali mogućim.

Ovaj kozmički div otprilike je 10.000 puta teži od Strijelca A*, supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije, Mliječne staze. Njegova masa približava se gornjoj teorijskoj granici za veličinu crnih rupa, koju kozmološki modeli procjenjuju na 40 do 50 milijardi solarnih masa. Otkriće je objavljeno u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Gravitacija kao dodatni trag

Ono što ovo otkriće čini posebno značajnim jest metoda kojom su se znanstvenici koristili. Za razliku od većine detekcija crnih rupa, koje se oslanjaju na promatranje aktivnog "hranjenja" materijalom iz akrecijskog diska ili detekcije zračenja, ovaj "uspavani" div identificiran je isključivo na temelju svojih gravitacijskih učinaka na okolinu. Podaci pokazuju da je sigurno riječ o jednoj od deset najmasivnijih poznatih crnih rupa, a vrlo vjerojatno se smješta na sam vrh te ljestvice.

Tim, predvođen doktorandom Carlosom Melom sa Saveznog sveučilišta Rio Grande do Sul u Brazilu, kombinirao je dvije napredne tehnike: gravitacijsku leću i zvjezdanu kinematiku. Galaksija Kozmička potkova toliko je masivna da zakrivljuje prostor-vrijeme, savijajući svjetlost pozadinske galaksije u karakterističan oblik potkove, poznat kao Einsteinov prsten. Istovremeno, zvijezde u unutarnjim dijelovima galaksije kreću se brzinom od gotovo 400 kilometara u sekundi, što odaje golemu gravitacijsku silu crne rupe.

Otkriva detalje o prošlosti

Galaksija u kojoj se ova crna rupa nalazi predstavlja još jedan fascinantan aspekt otkrića. Kozmička potkova je ono što astronomi nazivaju "fosilnom skupinom" – konačni rezultat spajanja više galaksija tijekom milijardi godina. "Vjerojatno je da su se sve supermasivne crne rupe iz galaksija koje su se spojile također udružile kako bi formirale ultramasivnu crnu rupu koju smo detektirali", izjavio je koautor studije, profesor Thomas Collett sa Sveučilišta u Portsmouthu. Galaksija Kozmička potkova otkrivena je 2007. godine korištenjem podataka iz projekta Sloan Digital Sky Survey, a u međuvremenu ju je detaljno proučio i svemirski teleskop Hubble.

Ovo otkriće znanstvenicima pruža rijedak uvid u konačno stanje formiranja galaksija i konačno stanje formiranja crnih rupa. "Posebno je uzbudljivo što nam ova metoda omogućuje otkrivanje i mjerenje mase skrivenih ultramasivnih crnih rupa diljem svemira, čak i kada su potpuno tihe", zaključio je Melo, ističući revolucionarni potencijal nove metode otkrivanja crnih rupa za budućnost astronomije.