Pogled u noćno nebo nekada je bio značajno drugačiji. Prije samo stotinjak ili više godina, dok javna rasvjeta nije postala sveprisutna, ljudi su tijekom noći mogli vidjeti bezbroj zvijezda, maglica, Mliječni put i planete – sve to inspiriralo je brojne tradicije i dovelo do kulturoloških fenomena, od raznih proslava, preko astrologije, do osmišljavanja imena za zviježđa, koje koristimo i danas.

Međutim, moderni je razvoj tehnologije, uz premalo vođenja računa o noćnom nebu, doveo do toga da danas rijetko možemo vidjeti bilo što osim najsjajnijih nebeskih objekata. Svjetlosno onečišćenje uzrokovalo je ne samo nestajanje tradicija i nasljeđa, već ima i ozbiljne posljedice. Životinjama i ljudima remeti se cirkadijalni ritam, astronomima se posao značajno otežava, a ljudi u noćno nebo češće gledaju kako bi vidjeti "vlakiće", primjerice Starlinkovih satelita, nego u potrazi za zvijezdama i planetima.

Problem svjetlosnog onečišćenja

Znanstvenici sa Sveučilišta iz San Francisca te kompanije koja se bavi zaštitom tamnog neba, Dark Sky Consulting, predložili su stoga novi termin, kojim bi se opisalo trenutačno loše stanje gubitka tamnog noćnog neba. Njihov prijedlog spaja riječ nostalgija (inače od starogrčkog nóstos = povratak, prošlost te álgos = bol) s latinskim izrazom nocturnus (noćni).

Time je dobivena riječ noktalgija (eng. noctalgia), koja bi, prema službenom pojašnjenju, označavala "nebesku tugu" nastalu zbog ubrzanog gubitka matičnog okruženja našeg zajedničkog neba – što predstavlja "gubitak znanosti, baštine, tisućljeća starih nebeskih tradicija, jezičnih toponima i više". Cilj uvođenja novog pojma u literaturu o tamnom nebu jest potaknuti na raspravu i pronalaženje rješenja za taj ozbiljan problem. Prijedlog dolazi u novom izdanju časopisa Science, posvećenoga upravo problemu gubitka tamnog neba uslijed svjetlosnog onečišćenja.

Osim novog pojma, znanstvenici predlažu i korake za borbu protiv rastuće noktalgije: uvođenje globalnih pravila za upravljanje tamnim nebom te zaštita istoga pod okriljem UN-a kao nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. To bi onda potaknulo zemlje i na strože reguliranje zemaljskog svjetlosnog onečišćenja (javne rasvjete, reklamnih panoa, i slično), kao i one svemirske (rastuće konstelacije satelita i sve veća količina svemirskog otpada u orbiti). "Dnevno i noćno nebo zaslužuju zaštitu kao globalna zajednička baština, koju se nadamo ostaviti u naslijeđe onima koji će doći dugo poslije nas", zaključuju znanstvenici.