Koristeći opažanja zvjezdarnice u Čileu, južne polovice Međunarodnog opservatorija Gemini, astronomi su uspjeli rekreirati mogući izgled asteroida 2024 YR4, koji će "prozujati" pored zemlje za četiri, pa potom i za osam godina. Taj asteroid bio je kratko vrijeme predstavljen kao potencijalno najveća kozmička opasnost za naš planet, s vjerojatnošću udara u Zemlju od preko 3%, no u međuvremenu smo doznali da će nas u prosincu 2032. godine ipak promašiti. Trenutačno se vjerojatnost da će udariti u Mjesec kreće oko 3,8%, a astronomi i dalje nastavljaju proučavati taj komad svemirskog kamena.

Svemirskim je teleskopom Webb ovoga mjeseca utvrđeno da mu promjer iznosi 60 metara (± 7 m), a korištenjem zapisa iz Čilea došlo se i do njegovog mogućeg oblika. Na temelju snimaka u različitim svjetlosnim duljinama, nastalima kroz dulje vrijeme, uslijed njegovog rotiranja oko vlastite osi dobivena je jedinstvena svjetlosna krivulja. Iz nje su astronomi uspjeli izračunati sastav, orbitalne karakteristike te trodimenzionalni oblik, najvjerojatniji kad je riječ o ovom asteroidu.

Prikaz u tri dimenzije

Na temelju njihovih je izračuna nastao i trodimenzionalni render, koji možete vidjeti unutar ovog teksta. Generalni oblik je određen na temelju promatranja od 7. veljače, dok su detalji na površini umjetnička interpretacija.

Podaci izvučeni iz svjetlosnih krivulja pokazuju da je 2024 YR4 vjerojatno asteroid tipa S, što znači ga karakterizira sastav bogat silikatima. Reflektivni uzorak sugerira promjer od oko 30-65 metara (u skladu s opažanjima Webba), što ga čini jednim od najvećih objekata u novijoj povijesti koji bi mogao udariti u Mjesec. Analiza je također otkrila da asteroid rotira oko svoje osi prilično brzo, s otprilike jednom rotacijom u 20 minuta, ali i da je neobičnog oblika – poput hokejaškog paka.

"Ovo je otkriće prilično neočekivano jer se smatra da većina asteroida ima oblik krumpira ili dječjeg zvrka, a ne diska", kaže Bryce Bolin, glavni autor rada u kojem je 2024 YR4 detaljno opisan. Na temelju dobivenih karakteristika, njegov je tim zaključio da je asteroid najvjerojatnije potekao iz glavnog asteroidnog pojasa, s velikom vjerojatnošću da je gravitacijska interakcija s Jupiterom uzrokovala njegovo skretanje u trenutačnu orbitu blisku Zemlji.

Njegov retrogradni smjer rotacije sugerira da je možda migrirao iz unutrašnjosti središnjeg dijela glavnog pojasa, a to otkriće doprinosi našem razumijevanju mehanizama kojima mali asteroidi dolaze do orbita koje presijecaju Zemljinu. "Pomalo smo iznenađeni njegovim podrijetlom iz središnjeg dijela glavnog asteroidnog pojasa, jer nismo očekivali da bi mnogi asteroidi koji presijecaju Zemljinu orbitu mogli potjecati iz tog područja," dodao je Bolin. Otkrića njegovog tima bit će korisna svima koji rade na otkrivanju potencijalno opasnih asteroida i procjenjivanju njihovog rizika za udar u Zemlju.