Tamna tvar možda uopće ne postoji, tvrdi nova teorija

Kontroverzni fizičar Rajendra Gupta koji je prošle godine sugerirao da je svemir dvostruko stariji nego što smo mislili, iznio je novu spornu hipotezu: kozmos u sebi nema tamne tvari

Mladen Smrekar srijeda, 20. ožujka 2024. u 08:20
Kadar iz animacije koja prikazuje foton dok putuje kroz prostor i vrijeme  📷 NASA/JPL-Caltech
Kadar iz animacije koja prikazuje foton dok putuje kroz prostor i vrijeme NASA/JPL-Caltech

Promatranja gravitacijskih učinaka unutar i oko galaksija dovela su do onoga što je poznato kao standardni kozmološki model. Ova općeprihvaćena teorija sugerira da vidljiva materija koju vidimo i s kojom smo u interakciji čini samo oko 5% tvari u svemiru. Teoretizira se da je takozvane tamne tvari više od pet puta više od normalne materije, dok se ostatak sastoji od tajanstvene tamne energije za koju se vjeruje da pokreće ubrzano širenje svemira.

Grafika koja prikazuje povijest svemira 📷 NASA
Grafika koja prikazuje povijest svemira NASA

Iako tamna tvar ne stupa u interakciju s običnom materijom, svjetlošću ili elektromagnetskim poljem, njezino bi postojanje pomoglo znanstvenicima da razumiju ponašanje galaksija, zvijezda i planeta. Ulažu se neki veliki napori da se to otkrije, kao što je eksperiment SABRE South u Australiji.

Guptin model

Ali Rajendra Gupta, profesor fizike na kanadskom Sveučilištu Ottawa, vjeruje da to nije jedini odgovor na neriješena pitanja kozmosa. Guptin novi model, predstavljen u časopisu Astrophysical Journal, tvrdi da se sile prirode smanjuju tijekom kozmičkog vremena i da svjetlost gubi energiju kad putuje na velike udaljenosti.

Tamna tvar pokušava se detektirati eksperimentima poput australskog  📷  SABRE South
Tamna tvar pokušava se detektirati eksperimentima poput australskog SABRE South

“U standardnoj kozmologiji, za ubrzano širenje svemira se kaže da je uzrokovano tamnom energijom, ali je zapravo posljedica slabljenja sila prirode dok se širi, a ne tamne energije”, prema Gupti koji je svoj model usporedio s opažanjima crvenog pomaka iz novijih galaksija. Simulacije se podudaraju s opažanjima, uključujući i način kako se galaksije šire i evoluciju svjetlosti iz ranog svemira.

Dvostruko stariji svemir

Prošle godine puno se prašine diglo oko Guptinog istraživanja koje sugerira da svemir nije star 13,8 milijardi godina nego je gotovo dvostruko stariji, o čemu je tada na stranicama Buga detaljno pisao Dario Hrupec. Gupta sad vjeruje da najnovija istraživanja pružaju dodatne dokaze za ponovnu procjenu starosti kozmosa.

"Rezultati studije potvrđuju da nam je naš prethodni rad o starosti svemira od 26,7 milijardi godina omogućio da otkrijemo da svemiru nije potrebna tamna tvar da bi postojao", objašnjava Gupta.

No, s time se ne slažu svi kozmolozi koji tvrde kako "izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne dokaze". Zbog toga zasad Guptin model ostaje samo teorija koja se natječe s konvencionalnim shvaćanjem, ali nudi i novi okvir za istraživanje temeljnih svojstava svemira.