Uz pomoć teleskopa James Webb snimljen asteroid s prstenom poput Saturnovoga
Asteorid Chariklo nalazi se unutar Sunčevog sustava, oko 3,2 milijarde kilometara od Zemlje, a promjer mu je tek 250 kilometara, ali i to mu je bilo dovoljno da gravitacijom stvori ledeni prsten
Asteroid Chariklo maleno je nebesko tijelo, promjera oko 250 kilometara, a kao takav ipak je najveći otkriveni asteroid iz skupine Kentaura. Nalazi se na udaljenosti od oko 3,2 milijarde kilometara od Zemlje, u orbiti smještenoj između orbita Jupitera i Neptuna. Otkriven je još 1997. godine, a 2013. astronomi su otkrili da se oko ovog asteroida nalaze i dva tanka prstena – što je prilično neobično, jer se prstenovi obično nalaze oko značajno većih tijela, poput velikih planeta, koji ih mogu stvoriti svojim gravitacijskim utjecajem.
"Treptaj" zvijezde
Chariklovi prsteni potvrđeni su promatranjem okultacije (prikrivanja), kada je iza tog asteroida, gledano teleskopom, prošla zvijezda, a njezin sjaj je zaklonio ne samo asteroid, nego i njegov dvostruki prsten. Zbog toga se činilo da je zvijezda dvaput "trepnula" prije i nakon prolaska iza Charikla, što je znanstvenike navelo na zaključak da je ovaj asteroid najmanji objekt Sunčevog sustava koji oko sebe ima prsten.
Danas astronomi imaju daleko moćnije instrumente, pa su najnoviji od njih, svemirski teleskop James Webb, ponovno okrenuli prema Chariklu, kako bi ga dodatno istražili. Iskoristili su njegov tranzit ispred zvijezde Gaia DR3, pa tražili "treptanje" u njezinoj svjetlosti. Promatranje je obavljeno u listopadu prošle godine, bilo je to prvo zapažanje okultacije s teleskopa Webb, a na zadovoljstvo znanstvenika njegova je kamera bliskog infracrvenog spektra (NIRCam) zabilježila upravo ono što je bilo očekivano.
Zvijezda je prividno prošla tik uz asteroid, prekrivajući dijelove njegovog prstena, ali ne i sam asteroid (što je vidljivo na priloženom dijagramu). Webbovo opažanje pokazalo je upravo pad intenziteta svjetlosti zvijezde kakvo je bilo predviđeno. Njezino "treptanje" pokazalo je da su Chariklovi prsteni široki 6-7, odnosno 2-4 kilometra, kao i da je među njima razmak od 9 kilometara.
Osim toga, Webb je omogućio i spektralnu analizu svjetlosti koja je prošla kroz prstene asteroida. Ona je detaljno potvrdila ranije podatke: apsorpcijske linije podudaraju se s onima u kristaliziranom vodenom ledu, pa sada sa sigurnošću možemo reći da su Chariklovi prsteni sastavljeni od leda, koji se tamo nalazi u kristalnom i amorfnom obliku. Mikrosudari čestica otkrivaju čisti materijal i pokreću kristalizaciju, zaključuju znanstvenici koji su analizirali nove podatke.
