Ono što su astronomi dosada smatrali najudaljenijom pojedinačnom zvijezdom ikad opaženom teleskopima, možda je pogrešno klasificirano. Pokazuju to novi podaci dobiveni pomoću NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb, koji je svoje instrumente nedavno bio okrenuo prema nebeskom tijelu Earendel. Nazvan prema staroengleskoj riječi za "jutarnju zvijezdu", Earendel vjerojatno nije jedan kozmički objekt već klaster zvijezda formiranih iz istog oblaka plina i prašine, međusobno usko povezanih gravitacijom.

Earendel je 2022. godine otkrio svemirski teleskop Hubble, a tada se smatralo da je riječ o zvijezdi nastaloj oko 900 milijuna godina nakon Velikog praska. Ipak, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu The Astrophysical Journal, astronomi su iskoristili teleskop Webb kako bi ponovno promotrili ovaj drevni objekt. Analiza je otkrila da se spektralne značajke Earendela podudaraju s karakteristikama zvjezdanih skupova poznatih kao globularni skupovi (klasteri).

Novi pogled na Earendel

Koristeći arhivske spektroskopske podatke s Webbovog bliskog infracrvenog spektrografa (NIRSpec), tim je uspio precizno izmjeriti udaljenost galaksije u kojoj se Earendel nalazi. Potvrdili su da objekt potječe iz razdoblja kada je svemir bio star tek nešto manje od milijardu godina. Znanstvenici su zatim modelirali svjetlost koju Earendel proizvodi i usporedili je sa svjetlošću drugog obližnjeg skupa, nazvanog 1E 0102.  

Rezultati su pokazali da su karakteristike oba objekta u skladu s time da su oni zapravo zvjezdani klasteri, a ne pojedinačne zvijezde. Procjenjuje se da su oba skupa stara između 30 i 150 milijuna godina te da sadrže vrlo malo teških elemenata, znatno manje od našeg Sunca. To je u skladu s odnosom između starosti i metalnosti koji su astronomi primijetili kod drevnih zvjezdanih skupova koji se nalaze bliže Zemlji.

Proučavanje ranog svemira

Galaksija Sunrise Arc, vidljiva zahvaljujući snažnom učinku gravitacijske leće, pruža astronomima rijetku priliku za proučavanje formiranja zvijezda u vrlo ranom svemiru. Budući da se zvjezdani skupovi iz ovog ranog razdoblja rijetko proučavaju na tako velikim udaljenostima, rad ovog tima ponudio je jedinstven uvid u njihove karakteristike i možda dao novo objašnjenje prirode kozmičkog objekta Earendel.

Ovo istraživanje ujedno demonstrira kako podaci dobiveni Webbovom spektrografskom opremom mogu otkriti nove načine proučavanja najranijih nebeskih objekata. Analiza svjetlosti udaljenih skupova poput Earendela ključna je za razumijevanje procesa koji su oblikovali prve galaksije i zvijezde nakon Velikog praska, poručuju astronomi.