Deezer je poduzeo, kako tvrde, pionirski korak u glazbenoj industriji. Prema navodima koje prenosi Economic Times, tvrtka je započela s označavanjem i demonetizacijom glazbe koja je u potpunosti stvorena umjetnom inteligencijom, s jasnim ciljem zaštite autorskih naknada namijenjenih ljudskim umjetnicima.

Izvršni direktor Deezera, Alexis Lanternier, potvrdio je kako se platforma suočava s pravom poplavom AI generiranih pjesama. Dok je u siječnju Deezer bilježio oko 10.000 takvih pjesama dnevno, taj se broj do travnja udvostručio na više od 20.000. To čini otprilike 18% sveukupne nove glazbe koja se svakodnevno dodaje na platformu. Lanternier je naglasio kako tvrtka "želi osigurati da se tantijemi namijenjeni umjetnicima ne prelijevaju" na sadržaj stvoren putem alata kao što su Suno ili Udio.

Umjesto potpunog uklanjanja, Deezer se odlučio za drugačiji pristup. Pjesme stvorene umjetnom inteligencijom ostaju dostupne na platformi, ali se demonetiziraju kako ne bi nepravedno umanjivale zaradu glazbenika. Albumi koji sadrže pjesme za koje se sumnja da su AI produkt sada nose jasnu oznaku: "sadržaj generiran umjetnom inteligencijom".

Za identifikaciju takvog sadržaja, Deezer koristi vlastiti alat za detekciju koji, prema riječima Lanterniera, postiže točnost od 98%. "Audio signal je iznimno složen skup informacija. Kada AI algoritmi generiraju novu pjesmu, ostavljaju sitne, ljudskom uhu nečujne tragove koji ih odaju... a mi smo ih u stanju prepoznati", pojasnio je, dodajući kako su ti markeri vidljivi isključivo u analizi audio signala.

S 9,7 milijuna pretplatnika diljem svijeta, Deezer je manji igrač u usporedbi sa švedskim gigantom Spotifyjem, koji broji 268 milijuna korisnika. Spotify, za razliku od Deezera, još nije krenuo putem demonetizacije AI sadržaja. Iz tvrtke ističu nedostatak jasne definicije što točno čini potpuno AI generiran audio, kao i nepostojanje pravnog okvira koji bi ga razlikovao od djela stvorenih od strane ljudi.

Deezerov potez predstavlja značajan presedan u raspravi o ulozi umjetne inteligencije u kreativnim industrijama. Dok se čeka na širu regulatornu i industrijsku usklađenost, ostaje za vidjeti hoće li i drugi veliki servisi slijediti ovaj primjer u zaštiti primata ljudske kreativnosti i osiguravanju pravedne naknade za umjetnike.