U našem nedavnom tekstu o EU AI paktu pitali smo se na koji način EU, nakon osnivanja tog pakta, planira privući globalne talente kao i zadržati svoje, uz dodatno poticanje domaćeg obrazovnog sustava kako bi odgovorila na potrebe digitalne ekonomije. Spomenuli smo i da Sjedinjene Američke Države prednjače u tehnološkom sektoru zbog svojih inovacijskih hubova kao što su Silicijska dolina, snažnog sustava financiranja startupa kroz "venture capital" i izuzetnih ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Krajem studenog prošle godine u tekstu o EU izvješću ” The EU’s Critical Tech Gap” najavila sam plan Europske komisije kao najvažniju revoluciju, nakon industrijske revolucije i to podatkovnu revoluciju.

Gdje će se nalaziti EU tvornice umjetne inteligencije?

Očito nije sve ostalo samo na papiru i Europska komisija se dala u veliku bitku za zauzimanje pozicije svjetskog tehnološkog lidera, ili barem ravnopravnog partnera u globalnoj digitalnoj ekonomiji. Tako je krajem prošle godine Komisija odabrala Barcelonu (Španjolska), Bissen (Luksemburg), Bolognu (Italija), Stuttgart (Njemačka), Mimer (Švedska), Kajaani (Finska) i Atenu (Grčka) kao lokacije tvornica umjetne inteligencije, a prošlog mjeseca su se odlučili za još šest država i to u: Austriji, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Sloveniji.

Koja gospodarska područja će pokrivati svaka od tih tvornica?

Svaka tvornica umjetne inteligencije bit će usredotočena na različita gospodarska područja Europske unije. Na primjer, u Italiji, Poljskoj i Luksemburgu će se usredotočiti na kibernetičku sigurnost, dok će poljoprivreda biti područja fokusa u Italiji i Francuskoj. Mnoge lokacije tvornica će nuditi tečajeve onima koji bi se željeli prekvalificirati za umjetnu inteligenciju. Detalji za svaku državu su sljedeći:

Finska - Proizvodne industrije, zdravlje i znanosti o životu, komunikacijske tehnologije i mreže, klima i vrijeme, tehnologija materijala, jezici

Italija - Poljoprivreda i hrana, znanosti o zemlji, kibernetička sigurnost, proizvodnja

Luksemburg - Financije, zeleno gospodarstvo, svemir, kibernetička sigurnost

Švedska - Znanosti o životu, znanosti o materijalima, autonomni sustavi i industriju igara.

Njemačka - Inženjerstvo, proizvodnja, mobilnost, automobilske tehnologije i akademska zajednica

Španjolska - Zdravlje, klima i poljoprivreda, financije, pravo, energetika, komunikacije i mediji, javni sektor

Grčka - Zdravlje, kultura i jezik, održivost

Francuska - Energija, zrakoplovstvo, zdravstvo, obrana i sigurnost, znanosti o zemlji, digitalni kontinuum, znanosti o materijalima, robotika, poljoprivreda, financije i pravo, umjetna inteligencija za obrazovanje (edtech), mobilnost, humanističke znanosti

Bugarska - Svemira, robotiku, robu široke potrošnje, poljoprivredu i proizvodnju hrane, zdravstvo.

Austrija - Biotehnologija, proizvodnja, javna uprava, fizika, zdravstvo, fintech, pravna tehnologija, Održivost

Poljska - IT i kibernetička sigurnost (uklj. kvantno poboljšanu umjetnu inteligenciju), zdravstvo i znanosti o životu, javni sektor, svemir i robotika, održivost (energija, poljoprivreda, klimatske promjene)

Na što će biti usredotočena tvornica u susjednoj Sloveniji?

SLAIF će se smjestiti u Arnesovom (Akademska i istraživačka mreža Slovenije) podatkovnom centru budućnosti na području Dravskih elektrana u Mariboru. Poticat će usvajanje umjetne inteligencije i inovacije u više sektora, koncentrirajući se na zelenu tranziciju, zdravstvo i biotehnologiju, digitalno društvo kroz usluge i znanost.

Tvornica će nuditi sljedeće usluge:

1. Razvoj talenata u području umjetne inteligencije

Proširenje formalnih obrazovnih puteva, ponuda ubrzanih mogućnosti učenja i uspostavljanje nacionalnog registra HPC/AI certifikacija.

2. Regionalno uvođenje u posao

Osnivanje centara u Ljubljani, Mariboru i Novom Mestu za pružanje radionica, savjetovanja i usluga podrške novim korisnicima.

3. Prilagođena obuka

Prilagođavanje programa različitim korisničkim skupinama, od osnovnih modula do naprednih tema, s obukom specifičnom za sektor i regionalni doseg.

4. Uključivanje malih i srednjih poduzeća

Osnaživanje tvrtki radionicama o praktičnim primjenama umjetne inteligencije, platformama prilagođenim korisnicima i studijama slučaja koje prikazuju uspješne implementacije.

Koliko struje će trošiti nova tvornica umjetne inteligencije i koliko će koštati?

Kako će se tvornica umjetne inteligencije nalaziti u Mariboru, odnosno na mariborskom otoku i bit će oko 100 metara udaljena od Mariborske hidroelektrane to će olakšati direktno napajanje strujom.

Novo superračunalo trošit će oko pet megavata priključne snage što otprilike odgovara potrošnji oko tisuću domaćinstava. Ipak, toplina koja nastane će se hladiti vodom koja će evaporirati na stijenke komore i stvarati novu energiju. Prema riječima dr. Žiga Zebec, koordinatora odjela za superračunalstvo Instituta informacijskih znanosti Maribor (IZUM), u intervjuu za financije.hr, plan je da se tako dobivena energija upotrebljava za grijanje kuća i zgrada u okolici. Prema njegovim riječima s gradnjom tvornice će se početi ovog ljeta, a dovršetak je planiran za iduću godinu.

Prema riječima dr. Žige tvornica će koštati otprilike 135 milijuna eura. Iz EU će dobiti 65 milijuna eura, a oko 70 milijuna će financirati Slovenija. Tim će se novcem platiti izgradnju tvornice umjetne inteligencije i HPC sustav. Za samu tvornicu je potrebno 10 milijuna eura, ali je neophodno napraviti i infrastrukturu bez koje ju ne bi mogli dobiti.

Na pitanje hoće li se tvornicom moći koristiti i tvrtke iz Hrvatske ili Srbije dr. Žiga odgovara: "Trenutačno još ništa nije definirano, ali mislim da će svatko tko ima dobar projekt moći koristiti naše resurse. Drugim riječima, imat će na raspolaganju resurse našeg superračunala Vega, superračunala Leonardo iz Bologne ili nekom drugom koje im odgovara svojom arhitekturom, a s kojima surađujemo."

Zaključak

Europska komisija se ozbiljno primila posla i po svemu rečenom izgleda da je ovo tek početak. Kada tvornice umjetne inteligencije budu izgrađene i opremljene Europa bi trebala imati dobru osnovu za istraživanje i razvoj, širenje uporabe umjetne inteligencije među malim poduzećima u EU, kao i poticanje istraživanja umjetne inteligencije u akademskoj zajednici. Organizacije će imati mogućnost na licu mjesta razviti, testirati i ocijeniti nove algoritme, što će biti značajan pomak ka unapređenju načina korištenja umjetne inteligencije.

Sve nabrojane tvornice trebale bi do kraja 2026 početi s radom i, kako očekuje predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, "do kraja desetljeća trebale bi pretvoriti Europu u kontinent umjetne inteligencije i ravnopravnog konkurenta ostalim svjetskim velesilama".

Osobno vjerujem da će i naši stručnjaci imati koristi od ove tvornice u Sloveniji, a i od nekih ostalih nabrojanih, naravno ako bude dobrih projekata, a onda i dobre volje za suradnju.