S obzirom na tehnološki napredak i mogućnost samostalnog obavljanja transakcija i drugih online usluga bez potrebe za odlaskom u banku, postavlja se pitanje trebaju li banke, umjesto povećanja naknada, smanjiti troškove za korisnike koji sami obavljaju dio njihova posla.

O kojem je poskupljenju riječ?

Većina se naknada Zagrebačke banke za proizvode i usluge sljedeće godine povećava ili se obračunava prema novim pravilima. Paketirane usluge, poput Lepeze mogućnosti i Platnog asistenta, mjesečno poskupljuju od 0,59 € do 7,07 €.

Za korisnike online bankarstva proširuju se pogodnosti, primjerice, Dinamična lepeza sada uključuje 20 besplatnih transakcija mjesečno umjesto dosadašnjih 15 (ali poskupljuje sa 7,96 na 11,50 eura mjesečno); dok paketi poput Elastične lepeze i Premium paketa omogućuju neograničen broj besplatnih online transakcija. Međutim, korisnici koji obavljaju plaćanja u poslovnicama, poštama ili na kioscima - nemaju pristup ovim pogodnostima, što otežava starijim i manje informatički pismenim osobama korištenje pogodnosti.

Cijene transakcija, odnosno kreditnih transfera također rastu. Online transakcije unutar Banke prema poslovnim subjektima sada koštaju 0,25 € umjesto dosadašnjih 0,17 €, što je povećanje od 0,08 €. Transakcije izvan Banke poskupljuju za 0,05 € - sa 0,30 € na 0,35 €. Za korisnike s otprilike 30 transakcija mjesečno, to može značiti godišnje povećanje troškova od oko 30 €. Primjerice, za 30 mjesečnih online transakcija unutar Banke osoba će godišnje izdvojiti 90 €, dok će za transakcije izvan Banke taj iznos iznositi 126 €.

Što su predstavnici banaka poručili?

Predstavnici Zagrebačke banke poslali su sljedeću objavu: "Trenutačne okolnosti na tržištu, značajan rast operativnih troškova poslovanja (troškovi infrastrukture poput energenata, poštarine, zakupa, radne snage, tehnologije, sigurnosti i regulatorni troškovi), te ulaganje u unapređenje proizvoda i usluga doveli su do potrebe za usklađenjem dijela naknade Banke".

Iz Hrvatske udruge banaka izjavili su sljedeće: "Promjena visine pojedinih naknada nije povezana ni na koji način sa zakonskim izmjenama kojima se omogućava besplatno korištenje osnovnog računa. Dugo vremena nisu se dizale naknade banaka i u kontekstu europskih banaka stojimo ispod prosjeka".

Kako zaista stojimo u usporedbi s drugim europskim bankama?

Većina europskih banaka za osnovne pakete naplaćuje mjesečne naknade za vođenje računa u iznosima od nula do deset eura mjesečno - a nijedna od prikazanih banaka ne naplaćuje troškove kreditnog transfera ili, jednostavnije rečeno, trošak transakcija.

Možemo li se mi s našim prosječnim primanjima uspoređivati s Europom?

Ako znamo da su prosječna primanja hrvatskih građana po službenim izvješćima oko 1.300 eura mjesečno, gdje raspon ide od 870 € do 2.220 € mjesečno, ovisno o industriji zaposlenih – možemo ustvrditi da smo zasigurno na dnu ljestvice po primanjima, pa je i logično da banke koje kod nas posluju trebaju računati da ćemo u kontekstu drugih banaka biti ispod prosjeka i po naknadama i trošku transakcija.

Baš bi zbog toga Vlada trebala intervenirati u smislu smanjenja troškova našim građanima.

Također bi informiranost građana o pogodnostima u bankovnom sustavu morala biti na višoj razini. Da nije bilo Udruge Franak, koja se s iznimnim žarom borila za našu dobrobit, naši bi građani još više financijski patili. Primjer je članak koji je nedavno objavljen na portalu Index.hr, a napisao ga je popularni profesor matematike i financijski guru Toni Milun. On se potrudio istražiti koliko su građani do sada uopće i bili informirani o tome da već sedam godina imaju pravo na osnovni bankovni račun koji se u Zagrebačkoj banci mjesečno naplaćivao 1,99 € (neke druge banke su i skuplje). To je niže od cijene svih ostalih paketa banke, osim Studentskoga - a takav paket imao je manje-više sve osnovne pogodnosti banke, koje su većini klijenata dovoljne. Nastavno na temu, istražio je i koliko je osoba iz osjetljive skupine građana znalo za činjenicu da imaju veće pogodnosti kod naplate vođenja računa kod svih banaka, a koje je takoreći besplatno. Zanimljivo da je, prema tom tekstu, u Hrvatskoj manje od pet tisuća korisnika osnovnog računa (koji će dakle, prema odluci Vlade, postati besplatan).