Wall Street postavlja tehnološkim tvrtkama mnogo pitanja o tome kako se umjetna inteligencija razvija i financira. Međutim, pokazuje znatno manju znatiželju o tome kako je druge tvrtke koriste, čak i nakon što su poslovni korisnici samo u SAD-u ove godine potrošili 86 milijardi dolara na AI sustave.

Prema analizi koju je proveo Bloomberg News, manje od polovice tvrtki iz indeksa S&P 500 dobilo je pitanja analitičara o generativnoj umjetnoj inteligenciji tijekom 2025. godine. U posljednjem kvartalu, dok je više od 80% tehnoloških tvrtki iz indeksa ispitano o AI-ju, ta je tema postavljena tek nešto manje od trećine svih tvrtki iz S&P 500 indeksa. Nedostatak pitanja o umjetnoj inteligenciji može biti iznenađujući tri godine nakon početka tržišnog rasta koji je vrijednosti S&P 500 indeksa dodao bilijune dolara, a poklopio se s predstavljanjem ChatGPT-ja. Lansiranje OpenAI-jevog chatbota potaknulo je snažna predviđanja da će AI revolucionirati uredski rad, korisničku podršku i druge poslovne operacije.

"Šokiran sam da itko može analitički istraživati poslovanje, a da ne govori o tome ili da investitor ne postavi to pitanje", rekao je Heath Terry, globalni voditelj istraživanja tehnologije i komunikacija u Citigroup Inc. "Za mene je to jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije pitanje, koje biste trebali postaviti tvrtki, jer ako nemaju strategiju za AI, vjerojatno će zaostati."

Fokus na infrastrukturi, a ne na primjeni

Bloombergov pregled više od sedam tisuća transkripata poziva o zaradi, proveden uz pomoć velikog jezičnog modela, obuhvatio je pitanja o AI-ju namijenjenom oponašanju ili proširenju ljudskih sposobnosti razmišljanja, zaključivanja, rješavanja problema i donošenja odluka. Analiza je isključila pitanja o tvorničkoj automatizaciji, samovozećim vozilima te najmu ili financiranju podatkovnih centara. Energetske i komunalne tvrtke, zajedno s odabranim industrijskim i materijalnim tvrtkama, dobivaju pitanja o tome kako će profitirati od masovnih infrastrukturnih ulaganja potrebnih za napajanje i smještaj novih AI kapaciteta. Međutim, analitičari ih rijetko pritišću pitanjima o tome koliko i kako sami koriste umjetnu inteligenciju.

Menadžerski timovi u sektorima poput financija i nekretnina počinju dobivati više pitanja o svojim AI strategijama, no takva vrsta ispitivanja i dalje je rijetka. Tipično, u pozivima o zaradi, analitičari daju prednost onome što smatraju najvećim ili najneposrednijim brigama za tvrtke koje prate. Izvan tehnološkog sektora, AI "zapravo nije toliko bitan, nije dovoljno velik da bi pokrenuo značajne promjene", rekao je Ohsung Kwon, glavni strateg za dionice u Wells Fargo & Co. No, to bi se uskoro moglo promijeniti.

U nedavnom istraživanju Bloomberg Intelligencea provedenom na više od 600 viših rukovoditelja iz velikih tvrtki, predviđanja o visokom stupnju poremećaja uzrokovanog umjetnom inteligencijom stigla su iz svake industrije zastupljene u anketi. Ispitanici iz pet sektora – financijskih usluga, medija, bolnica, farmaceutike i telekoma – izjavili su da će utjecaj AI-ja uključivati "visok" ili "vrlo visok" kratkoročni porast operativnih troškova. Isključujući tvrtke koje grade AI industriju, američke su tvrtke u 2025. godini potrošile procijenjenih 86 milijardi dolara na tu tehnologiju, prema Ricku Villarsu, potpredsjedniku istraživačke tvrtke IDC. Očekuje se da će sljedeće godine taj iznos porasti na 131 milijardu dolara.

Rizik od novog dot-com balona

Analitičari traže od arhitekata AI industrije, koji troše višestruko veće iznose na izgradnju tehnologije, da pokažu put do financijskog povrata na svoja ulaganja. Međutim, u razgovorima s tvrtkama iz drugih sektora, čini se da često traže konkretne slučajeve upotrebe. Kada se i pojavi, većina rasprava o AI-ju tijekom poziva o zaradi netehnoloških tvrtki odnosi se na usvajanje i razvoj. Neki analitičari pitaju o očekivanim povratima i planovima potrošnje vezanim uz AI, dok menadžment češće naglašava povećanje produktivnosti.

Wall Street zanemaruje procjenu stava rukovoditelja prema AI-ju, a s time i potencijalne signale o korporativnoj potražnji za tehnologijom. Kao što se sjećaju veterani dot-com sloma, informacije od korisnika mogu pomoći investitorima da procijene ispravan tempo i razmjer širenja nove tehnologije. "Internet je u konačnici promijenio igru, ali ono što je uzrokovalo rast i zatim pucanje balona bila su prevelika ulaganja u prekratkom roku. Ljudi nisu usvajali tehnologiju dovoljno brzo", izjavila je Gillian Wolff, strateginja za dionice u Bloomberg Intelligenceu. Ista opasnost postoji i s umjetnom inteligencijom, rekla je. "Ne radi se o tome da na kraju neće promijeniti igru, već o tome da bi sada moglo biti previše ulaganja, a investitori će zahtijevati povrat na ulaganje brže nego što su ljudi spremni usvojiti tehnologiju. To je vjerojatno najveći rizik."