Dok se granica između koda i svakodnevice nepovratno briše, čelnici vodećih hrvatskih IT kompanija otkrivaju kako AI kroji 'The Next Real' – našu novu, opipljivu budućnost. Istražujemo transformaciju poslova, evoluciju ljudskih odnosa i nove izazove sigurnosti u svijetu u kojem algoritmi više nisu samo pomoćnici, već aktivni sudionici naših života.

Sudionici panela s ovom temom bili su Mihaela Trbojević (Span), Željko Tandarić (Abysalto), Saša Bilić (Apis IT), Siniša Đuranović (HT) i Ivan Mužić (Adria Analytics), dok je raspravom moderirao TV novinar i urednik Ivan Vrdoljak. Od panelista smo čuli da se u svim njihovim kompanijama već sada u određenoj mjeri upotrebljavaju AI tehnologije, a da Hrvatska kao takva ne zaostaje za svijetom u tome.

Izazovi i prednosti

Ipak, u nekim stvarima ipak kaskamo, među ljudima postoji dosta skepse oko korištenja novih tehnologija, a ono što je dojam jest da prevladava određeni strah od AI-ja u širokoj javnosti. Takve probleme, poručio je Siniša Đuranović, morat ćemo rješavati svi zajedno, odnosno suradnjom države, privatnih kompanija i obrazovnog sustava. U Apisu se, primjerice, AI koristi za programiranje, primarno kod prepisivanja starog koda iz tzv. legacy sustava u nove programske jezike, ali ga ne koriste kod osjetljivih sustava, pogotovo državnih, kod kojih je sigurnost ključna.

• +2

Ubrzanje "papirologije", smanjenje lista čekanja u zdravstvu, rješavanje uskih grla kad je riječ o raznoj dokumentaciji ili pak vođenje poslovnih knjiga i slični procesi – to su područja u kojima bi, kad je riječ o državnoj primjeni, umjetna inteligencija mogla donijeti najviše prednosti hrvatskim građanima u doglednoj budućnosti. Mužić ističe da je hype oko umjetne inteligencije opravdan i da nije prevelik, nego možda čak i nedovoljan u odnosu na potencijalnu korist novih alata koji nam mogu olakšati poslove.

Kako je, pak, dolazak AI tehnologija promijenio tržište rada? Mihaela Trbojević kaže da se trenutačno provodi transformacija, slična onoj kakvu su doživjeli kad je sistemske inženjere trebalo "prebaciti" na cloud tehnologije. Promjene su zahvatile programere, koji iz "pisača koda" prelaze u ulogu "rješavača problema", dok AI koriste tek kao pomoćnika za kodiranje. U HT-u smatraju da će na njihovo poslovanje veći utjecaj imati nastavak procesa digitalizacije, dok AI ne bi trebao zamijeniti toliko radnika, kao što je to primjerice trend u svijetu kod kontakt centara i sličnih radnih mjesta.

Sreća je donekle u tome što se AI era pojavila u vrijeme nedostatka radne snage, pa tu može pomoći kompanijama i povećati efikasnost radnika. Ipak, negativan utjecaj u tehnološkim kompanijama bit će neupitno na juniore, koji će sve teže nalaziti posao. Na kompanijama je da ih ipak zapošljavaju pa uz AI tehnologije kroz nešto brži proces stvore seniore. Od juniora se danas, kažu panelisti, traži prvenstveno geek pristup i strast za tehnologijom i radom, dok se sve ostalo razvija kasnije.

Robusni državni sustavi na modernoj arhitekturi, povećanje kvalitete core telekomunikacijske mreže, humanoidni roboti u stvarnoj primjeni, povećanje produktivnosti rada – to su trendovi i ciljevi koje će AI omogućiti u narednih nekoliko godina.