Trinaestu godinu zaredom Zagreb je početkom veljače postao regionalno središte tehnološke zajednice zahvaljujući još jednom izdanju Bug Future Showa. Ove godine pod motom "The Next Real" ponovno se u Mozaik Event Centru okupilo oko pet tisuća zaljubljenika u digitalne trendove i tehnologiju, poput umjetne inteligencije, robotike, kriptovaluta i programiranja. Program događaja odvijao se simultano na tri pozornice, ponudivši više od 30 sati zanimljivog i korisnog sadržaja. On je obuhvaćao širok spektar tema, od kibernetičke sigurnosti i uloge AI-ja u svakodnevnom poslovanju, do novih financijskih sustava baziranih na blockchainu, čime je publici još jednom ponuđen uvid u nadolazeću tehnološku stvarnost, koja se sada čini uzbudljivijom no ikad.

Događaj je otvorio Miroslav Rosandić, glavni urednik časopisa Bug, nostalgičnim, ali tehnološki naprednim prikazom povijesti stvaranja ovog časopisa, koristeći AI generirani video temeljen na arhivskim fotografijama. Programom je ravnao Ivan Šarić, u toj ulozi od prvog izdanja BFS-a, a tijekom cijelog dana posjetitelji su mogli na izložbenim štandovima sponzora osvojiti nekoliko desetaka vrlo zanimljivih i bogatih nagrada.

Istodobno s panelima, predavanjima i intervjuima u velikoj dvorani, koja je tijekom cijelog dana bila izvrsno popunjena, odvijala su se i specijalizirana predavanja u manjim dvoranama. Program nazvan .debug Future Show još je jednom izazvao ogroman interes i tijekom cijelog se dana u toj dvorani tražilo mjesto više, potvrđujući da Bugova publika jedva čeka nadolazeću tehnološku konferenciju .debug, planiranu za lipanj. Isto tako, dvorana Müller ugostila je nekoliko zanimljivih i posjećenih predavanja o inovacijama i poduzetništvu te već tradicionalno finale natječaja tehnoloških idejnih rješenja na temu održivosti, LAQOthon, koje je vodila Ida Prester.

Hakiranje i AI

Središnji dio programa obilježila su predavanja vodećih domaćih stručnjaka i utjecajnih lidera IT i srodnih industrija. Prvo keynote predavanje bilo je ono Bojana Ždrnje, Bugovog dugogodišnjeg suradnika i jednog od vodećih sigurnosnih stručnjaka u regiji, koji je upozorio na opasnosti malicioznog korištenja umjetne inteligencije, naglasivši važnost kritičkog provjeravanja AI odgovora. Ždrnja kaže da mu je moć AI-ja uvijek povod da razmišlja o tome – kako se sve to može iskoristiti u loše svrhe. Razjasnio nam je proces nastanka AI modela, ušao je u detalje prikupljanja podataka, treniranja i podešavanja modela, u teoriji i praksi – AI se danas koristi svugdje, no nije bez problema. Halucinacije i činjenica da AI modeli "ne znaju što ne znaju", dovode do situacije u kojoj korisnici uvijek moraju provjeravati njegove rezultate, zaključio je.

U nastavku je održana panel rasprava o – pogađate – umjetnoj inteligenciji. Sudionici panela s tom temom bili su Mihaela Trbojević (Span), Željko Tandarić (Abysalto), Saša Bilić (Apis IT), Siniša Đuranović (HT) i Ivan Mužić (Adria Analytics), dok je razgovor moderirao TV novinar i urednik Ivan Vrdoljak. Od panelista smo čuli da se u svim njihovim kompanijama već sada u određenoj mjeri upotrebljavaju AI tehnologije, a da Hrvatska kao takva ne zaostaje za svijetom u tome.

U nekim stvarima ipak kaskamo, među ljudima postoji dosta skepse oko korištenja novih tehnologija, a dojam je da u široj javnosti i dalje prevladava određeni strah od AI-ja. Takve probleme, poručio je Đuranović, morat ćemo rješavati svi zajedno, odnosno suradnjom države, privatnih kompanija i obrazovnog sustava. U Apisu se, primjerice, AI već koristi za programiranje, primarno kod prepisivanja starog koda iz tzv. legacy sustava u nove programske jezike, ali ga ne koriste kod osjetljivih sustava, pogotovo državnih, kod kojih je sigurnost ključna.

Ubrzanje "papirologije", smanjenje lista čekanja u zdravstvu, rješavanje uskih grla kad je riječ o raznoj dokumentaciji ili pak vođenje poslovnih knjiga i slični procesi – to su područja u kojima bi, kad je riječ o državnoj primjeni, umjetna inteligencija mogla donijeti najviše prednosti hrvatskim građanima u doglednoj budućnosti. Robusni državni sustavi na modernoj arhitekturi, povećanje kvalitete core telekomunikacijske mreže, humanoidni roboti u stvarnoj primjeni, povećanje produktivnosti rada – to su trendovi i ciljevi koje će AI omogućiti u narednih nekoliko godina, čuli smo na ovom panelu.

Novi oblik novca

Za drugi keynote bio je zadužen suosnivač i co-CEO kompanije Solflare Filip Dragoslavić, koji je istaknuo kako kriptovalute više nisu samo predmet špekulacije, već logična tehnološka evolucija novca koja korisnicima jamči slobodu i veću efikasnost. Umjesto tradicionalnog tiskanja novca, ulazimo u eru u kojoj se on programira, čime tehnologija postaje nevidljiv, ali ključan dio globalne ekonomije.

Glavni pokretač te promjene su stabilne kriptovalute (stablecoini) koji eliminiraju problem volatilnosti i omogućuju trenutačne međunarodne transakcije uz zanemarive troškove. Osim brzine i sigurnosti, digitalni novac nudi mogućnost stalne zarade i programabilnosti, poput automatskih prijenosa ili korištenja u obliku NFT-ova. Time se otvara put prema budućnosti financija u kojoj digitalna imovina služi kao svestran alat, neovisan o ograničenjima klasičnog bankarskog sustava, poruke su Dragoslavićevog predavanja.

Što se dogodi u Vegasu…

Budući da se BFS održava samo koji tjedan po završetku CES-a, svake godine ekipa koja je boravila u Las Vegasu ima priliku posjetiteljima ispričati što su tamo doživjeli i vidjeli te koji su to tehnološki trendovi aktualni u svijetu. Najotkačenija točka ove je godine bila začinjena nastupom opskurnih novinara, gospode Pulitzera i Nobela, koji neodoljivo nalikuju Bojanu Mušćetu i Draganu Petricu. U njihovom su se društvu na scenu BFS-a popeli Ivan Jelušić iz Orqe i Hrvoje Ćosić iz Aircasha, koji su se također ove godine našli u Las Vegasu. Panelom, na kojem se uvijek može očekivati neočekivano, upravljala je Mojmira Pastorčić, nagrađivana voditeljica RTL Direkta.

Nije tajna da su humanoidni roboti "vladali" CES-om i da se glavne rasprave vode oko njima. Dok je Jelušić, primjerice, impresioniran spretnošću i napretkom motora i aktuatora kod njihovih udova, Petric je rekao da je nešto manje oduševljen napretkom i sličnošću tih robota ljudima. Prema njemu, oni su još daleko tome da zamijene ljude u kuhinji i sličnim mjestima, primjerice da mogu prošetati psa ili biti svakodnevni pomoćnici u kući. Na CES-u su viđeni i robotski kućni ljubimci, koji su se dopali Mušćetu jer se za njima ne mora čistiti niti se o njima treba pretjerano brinuti, dok je Ćosić ostao neimpresioniran robotima koji sporije i lošije od ljudi stavljaju rublje u perilicu. Dojmovi su, dakle, pomiješani, a skepticizam prema robotima i dalje je prisutan, čak i kod onih koji su duboko upoznati s tehnologijom.

Startupi budućnosti

Nakon priče o CES-u iz perspektive posjetitelja, dobili smo i dašak Las Vegasa iz gledišta samih izlagača. Prvoplasirani s lanjskog Idea Knockouta, tim GYM3000, koji se predstavio na CES-u svoju je prezentaciju pametnog ručnika FitButlr ponovio i za publiku BFS-a. Doznali smo tako zbog čega je taj ručnik "pametan", kako će osvojiti tržište i čime će se probiti u teretane diljem svijeta. Momci iz tima ispričali su ne samo sve o svojem proizvodu, već i o iskustvu s CES-a, koje će im otvoriti vrata globalne scene. Objavili su da su na CES-u bili izabrani kao finalisti pitching natjecanja među više od 4.000 startupa, dobili pozivnice za nove nastupe, a ohrabreni time pokreću i Kickstarter kampanju u svibnju.

Osim pobjednika, na BFS-u se tradicionalno predstavljaju osvajači drugog i trećeg mjesta Idea Knockouta, pa smo tako čuli i predavanja timova Smart Garden i NiTko, koji su predstavili svoje tehnologije pametnog uzgajanja biljaka i olovke za tkanje nanovlakana koja može pomoći u bržem zacjeljenju ozljeda.

Financijska pismenost

Na pozornicu Bug Future Showa se, nakon deset godina od svojeg prvog nastupa, vratio Toni Milun, poznati matematičar i popularizator financijske pismenosti. Njegovo keynote predavanje u zabavnom je duhu pokušalo odgovoriti na pitanje – koji su to svakodnevni koraci koje možemo učiniti kako bismo si popravili financijsku situaciju.

Za početak je Milun postavio tri ključna pitanja za bolje osobne financije – kako zaraditi više, kako trošiti pametnije te kamo uložiti razliku, a do kraja je dao niz praktičnih savjeta kojih se baš svatko može pridržavati kako bi popravio svoj kućni budžet.

Sudionici posljednje panel rasprave na BFS-u 2026 bili su Toni Milun, Ivana Mandušić Hrupački (Aircash), Ivan Roje (Aestus i Parra) i Petra Bašić Jantolić (Addiko banka), a moderator je bio Bojan Mušćet. Rasprava se nadovezala na Milunovo predavanje i vodila se o navikama i ponašanjima ljudi u novom dobu, kad se financije sele na mobitele, umjesto banaka novcem nam upravljaju algoritmi i AI, a na korisnicima je da se s tim svim promjenama nose.

Govorilo se o aktualnim opasnostima na Internetu, primjerice kada se preko društvenih mreža i ostalih kanala serviraju informacije, koje ne moraju nužno biti točne, a na fintech aplikacijama je da pomognu svojim korisnicima izbjeći prevare. No, pritom je ključno da se i sami klijenti educiraju, ali i da konzumiraju informacije iz provjerenih izvora. Financijska pismenost, čuli smo, trebala bi se podučavati u školama od najranije dobi.