Blizzard pod povećalom savezne istrage zbog spolnog uznemiravanja i diskriminacije

Američka Komisija za vrijednosnice poslala je sudske pozive Bobbyju Koticku i drugim direkotrima Activision Blizzarda u sklopu istrage višestrukih optužbi za spolno uznemiravanje i diskriminaciju zaposlenica koje u tvrtki navodno traje godinama i dio je tamošnjih „običaja“

Drago Galić utorak, 21. rujna 2021. u 15:10

Savezna vlada, točnije američka Komisija za vrijednosnice (SEC – Securities and Exchange Commission) počela je dubinsku istragu Activision Blizzarda u pitanju kako se tvrtka nosila s prijavama zaposlenica i zaposlenika u slučajevima spolnog zlostavljanja i diskriminacije na radnom mjestu, te da li su dioničarima (tu dolazi SEC u igru) uopće predstavili vjerodostojne informacije o ovim pitanjima u svojim redovitim izvještajima.

Sudski poziv traži da odabrani predstavnik tvrtke, te poimence njeni razni direktori uključujući i glavnog direktora (CEO) Bobbyja Koticka svjedoče o ovim događajima. Zatražena je i golema dokumentacija koja se odnosi na sve ove slučajeve u što spada i Kotickova korespondencija s drugim direktorima, dosjei šestoro bivših zaposlenika i ugovori o raskidu od ove godine. Pozive za svjedočenje su dobili i neimenovani bivši zaposlenici, njih nepoznat broj, optuženi i tužitelji.

Sve je ovo nastavak priče s početka ove godine kada je protiv Activision Blizzarda kalifornijski Ured za pravično zapošljavanje i smještaj (CDFEH – California Department of Fair Employment and Housing) podnio tužbu kalifornijskom sudu u kojoj se navodi da je tvrtka, odnosno njeni direktori, svjesno dopustila stvaranje kulture „studentskih bratovština“ (frat-boy culture) i diskriminacije prema zaposlenicama koje je plaćala manje za iste poslove, dala im manje prilika za napredovanje na poslu i stvorila atmosferu u kojoj se spolno zlostavljanje, vrijeđanje, ponižavanje i diskriminacija smatralo prihvatljivim ponašanjem.

Da se ne radi samo o tome kako je tko koga pogledao ili dao neprimjeren kompliment o oblačenju, već o trajnom i sistemskom ozbiljnom maltretiranju zaposlenica govori incident gdje se zaposlenica koja je morala ići na službeni put sa svojim šefom, a za kojega se od ranije žalila unutar tvrtkinih kanala da je zlostavlja, počinila samoubojstvo na tom istom službenom putu.

Konkretno je za zlostavljanja zaposlenica optužen i bivši Senior Creative Director Alex Afrasiabi kao posebno „van kontrole“, koji se otvoreno „udvarao“ zaposlenicama kojima je bio šef, pokušavao ih ljubiti i dodirivao ih i slično. U nekim slučajevima su ga drugi kolege morali fizički odvajati od nesretnica kojima je ovaj imao potrebu izjavljivati svoje osjećaje i zahtjeve za prisnošću i to bez ikakvih posljedica unutar tvrtke. Ovakvo ponašanje je trajalo godinama, a otpušten je tek 2020. kada se nagomilalo na desetke pritužaba unutar tvrtke te najavi sudskih tužbi zbog njegovog ponašanja koje tvrtka godinama nije sankcionirala.

Za njim su otišli (svojevoljno ili „svojevoljno“ – ovisno o tome kako tko tumači) i razni drugi direktori i visoko pozicionirani zaposlenici koji su vodili projekte koji uključuju Diablo IV i World of Warcraft, ali sve ovo se dogodilo godinama nakon što su bile poznate optužbe protiv njih uključivši i famozni BlizzCon 2013 „after“ u hotelskoj sobi koji je prema izjavama zaposlenika u članku koji je objavio Kotaku, poslije interno nazvana „Cosby Suite“ zbog navodnih zlostavljanja/silovanja koja su se u njoj dogodila.

Zašto se u sve umiješao SEC u slučaju koji je prije za policiju? Zato jer se bogati u slučajevima zlostavljanja svojih suradnica i podčinjenih, što spada u takozvane „krvne delikte“ vrlo lako izvuku, ali kada ih istražuje Komisija za vrijednosnice zbog prevara dioničara, koji su uglavnom i sami također bogataši, to ide drugačije.

Stoga je Activision Blizzard optužen da je svjesno i lažno napuhivao cijene svojih dionica (dakle, varao druge bogataše, što je već za američke sudove ozbiljnija priča) objavljujući lažne tvrdnje u svojim izvještajima u kojima nije bilo spomena o zlostavljanjima unutar tvrtke, sudskih procesima i nagodbama koje se s tim u vezi vode, te isto to za diskriminaciju i nedolično ponašanje glavešina.

Sve ovo je dovelo da cijene dionica tvrtke od kraja srpnja, kada je postalo jasno da se protiv njih vodi parnica koja bi mogla iznjedriti višemilijunske, a možda i veće, odštete, neprestance u padu.

Čini se da su „obični“ zaposlenici tvrtke, za razliku od glavešina, zadovoljni što se napokon nešto počelo događati pa su ljetos imali i štrajk tražeći da se iz ugovora izbaci obavezna klauzula o internoj arbitraži u ovakvim slučajevima koje je u praksi služila zataškavanju i nekažnjavanju krivaca.