I ova je godina počela obaranjem temperaturnih rekorda
Ono što bismo u proteklim godinama nazvali neuobičajeno toplim vremenom za ovo doba zime, polako postaje uobičajeno: Božić i Nova godina sve češće donose vrijeme za kratke rukave
Više se i ne sjećamo kada smo u Hrvatskoj imali pravi "bijeli Božić" s barem ponešto snijega u nizinama, a polako i Nova godina postaje dan kada se kava na otvorenom ispija u kratkim rukavima. Takva situacija nije jedinstvena za Hrvatsku, već za cijelu Europu, koja je u 2023. godinu ušla s ponovnim obaranjem nekoliko do sada nedostižnih, rekordno visokih temperatura za siječanj. Podsjetimo, i prošle je godine 1. siječnja bio iznimno topao – a sada već polako možemo o tome govoriti i kao o "normalnom", dok bi iznimka bile temperature ispod točke smrzavanja.
Naime, razdoblja iznimno toplog vremena, najčešće u obliku "južine" u Hrvatskoj se oko Božića i Nove godine ponavljaju već gotovo 15 godina. U 2023. godinu naša je zemlja ušla s relativno visokim temperaturama zraka na 1. siječnja, koje su dosezale i 19°C, ali ipak time nisu nadmašene lanjske vrijednosti.
U ostatku Europe, pak, situacija je bila nešto drugačija. Najviše temperature za siječanj ikada izmjerene zabilježene su u Češkoj, Poljskoj, Litvi, Latviji, Danskoj, Lichtensteinu i Nizozemskoj. U Varšavi je siječanjski rekord oboran za 5,1°C – temperatura je tamo na 1. siječnja dosegnula 18,9°C, značajno premašivši dosadašnji rekord, zabilježen 1993. godine.
S druge strane globusa, u SAD-u je prošli tjedan obilježio ogroman proboj hladnog zraka sa sjevera, što je donijelo ogromne snježne padaline u velikom dijelu zemlje. Ovako ekstremni meteorološki događaji obilježili su cijelu prošlu godinu: od suša u Europi i Africi, preko poplava u Aziji, pa do toplinskih valova i velikih požara u Europi ili uragana na Floridi. Znanstvenici nisu pretjerano optimistični ni kad je riječ o izgledima za 2023. godinu.
