Posljednjih sedam godina najtoplije su otkako je mjerenja, 2021. je na petom mjestu
Organizacija Copernicus Climate Change Service objavila je godišnje izvješće o temperaturama zabilježenima na našem planetu, koje pokazuje nastavak toplih trendova i porast emisija
Europska organizacija Copernicus Climate Change Service u svojem novom izvješću o globalnim temperaturama ističe kako se prošla godina smjestila vrlo visoko na ljestvici najtoplijih, otkako postoje mjerenja. U upravo objavljenim podacima stoji da je 2021. godina bila peta najtoplija zabilježena godina, s prosječnom temperaturom na svjetskoj razini 0,3°C višom od referentnog razdoblja 1991.-2020., ali i 1,1 do 1,2°C višom od predindustrijskog razdoblja (1850.-1900.).
S ovim neslavnim rezultatom prošla je godina bila toplija od 2015. i 2018., dok se na vrhu ljestvice najtoplijih godina nalaze 2016. kao najtoplija, a slijede je 2020. i 2019. godina. Posljednjih je sedam godina bilo i najtoplijih sedam na ovoj ljestvici.
Toplinski valovi i poplave u Europi
Iako je, dakle, prošla godina bila među hladnijima u proteklom razdoblju, Europa je tijekom nje iskusila ljeto s ekstremnim temperaturama, pri čemu su padali i temperaturni rekordi. Najviša temperatura na našem kontinentu ikada izmjerena zabilježena je ovog ljeta na Siciliji i iznosi 48,8°C. Osim Italije, kao područja najviše pogođena vrućinama ističu se Grčka, Španjolska, Turska, Portugal, Albanija i Makedonija. Zapadna Europa bilježila je nešto niže temperature od prosječnih.
Najtoplije ljeto u Europi ikada popraćeno je s nekoliko toplinskih valova na Sredozemlju te snažnim poplavama u središnjoj Europi. Ukupno gledano, u Europi je prošla godina bila tek 0,1°C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020., čemu je doprinijelo nešto hladnije razdoblje krajem prošle zime i početkom proljeća. Lipanj i srpanj to su "nadoknadili", smjestivši se na drugo mjesto vječne ljestvice najtoplijih ljetnih mjeseci.
Nastavljen je i trend porasta koncentracije ugljikovog dioksida i metana, kao najznačajnijih stakleničkih plinova, u atmosferi, za koji u Copernicusu kažu kako nema naznaka da će usporiti.
Carlo Buontempo, direktor Copernicus Climate Change Servicea, prokomentirao je podatke i temperaturne ekstreme ovim riječima: "Ovi događaji su ozbiljan podsjetnik da moramo promijeniti način života, učiniti odlučne i učinkovite korake prema održivom društvu i raditi kako bismo smanjili neto emisije ugljika".
