Ministarstvo unutarnjih poslova SAD-a donijelo je odluku o trenutačnoj obustavi financiranja svih velikih projekata priobalnih (offshore) vjetroelektrana koji su već u fazi izgradnje. Odluka je nastavak rata Trumpove administracije protiv zelene energije, no ovog su je puta pokušali potkrijepiti i nekim, ne odveć suvislim ili argumentiranim, objašnjenjem.

Stop vjetrenjačama na Atlantiku

Naime, kažu da je zabrana daljnje izgradnje vjetroturbina na moru utemeljena na klasificiranim izvješćima Ministarstva rata (tj. obrane, no oni ga tako više vole nazivati) koja su identificirala značajne rizike za nacionalnu sigurnost. Prema službenom priopćenju, ova će pauza omogućiti nadležnim agencijama i partnerima na razini saveznih država vrijeme za procjenu mogućnosti ublažavanja navedenih rizika.

Zabrane su, kažu, donesene zbog brzog razvoja neprijateljskih tehnologija te ranjivosti koje stvaraju veliki projekti vjetroelektrana u blizini gusto naseljenih središta na istočnoj obali.

Problem radarskih smetnji

Ključni tehnički izazov koji se veže uz velike vjetroelektrane na moru, prema ranijim deklasificiranim izvješćima, odnosi se na radarske interferencije (smetnje) poznate kao "clutter". Pokreti s masivnim lopaticama turbina i visoko reflektirajući tornjevi, tvrde iz Ministarsrva, stvaraju vizualni šum na radarskim sustavima. Takve smetnje mogu prikriti stvarne pokretne ciljeve ili pak generirati lažne mete u blizini vjetroparkova, što navodno izravno utječe na obrambene sposobnosti zemlje.

Iako se prag detekcije lažnih alarma na radarima može povećati kako bi se smanjio utjecaj smetnji, on može dovesti do toga da sustavi u potpunosti propuste uočiti stvarne prijetnje, čime se narušava efikasnost obrane američkog zračnog i pomorskog prostora – pa je, eto, lakše zaustaviti pet velikih višemilijunskih projekata vjetroelektrana.

Ugljen ide dalje

Gotovo istodobno stiže i naredba Ministarstva energetike klasičnoj elektrani Craig Power Plant u Coloradu da nastavi s radom na najmanje još tri mjeseca. Ta je termoelektrana na ugljen trebala biti zatvorena s krajem 2025. godine, sve pripreme za to su već bile obavljene, da bi samo dan prije planiranog trajnog gašenja stigla naredba o nastavku rada. Procjene govore da bi godišnji trošak održavanja elektrane na životu, generatora zagađenja zasnovanoga na staroj tehnologiji, bio između 85 i 150 milijuna dolara, a za naredna tri mjeseca bit će potrebno oko 20 milijuna dolara.

Aktivisti i pravnici kažu da je takvo ponašanje Trumpove vlade ilegalno, odnosno da održavanje pogona na životu nije u nadležnosti saveznih vlasti. K tome, naglašavaju da je ugljen kao energent štetan i na zalasku te da ova odluka građanima neće donijeti ništa dobroga – samo zagađen okoliš i više račune za struju. Već su najavljene i tužbe.