Američka tvrtka FusionFlight predstavila je Axion, osobni mlažnjak s vertikalnim polijetanjem i slijetanjem. Axion koristi osam mikroturbinskih motora i može letjeti brzinom do 365 km/h, uz maksimalno vrijeme leta 15 minuta. Ovaj VTOL veličine kompaktnog automobila namijenjen je prijevozu jednog putnika ili tereta težine do 80 kg, a motore pogoni dizel ili kerozin.

Axion može letjeti ručno ili autonomno. Letjelica se uz to može brzo prilagoditi za različite zadatke, poput hitne medicinske pomoći ili utrka, a cijena osnovnog modela kreće od 290.000 dolara.

Kvantni materijali za 1000 puta bržu elektroniku

Istraživači Sveučilišta Northeastern otkrili su kako promijeniti elektroničko stanje materije na zahtjev, što bi elektroniku moglo učiniti 1000 puta bržom i učinkovitijom. Koristeći kvantni materijal 1T-TaS₂ i primjenom kaljenja uspjeli su materijal prebacivati između vodljivog (metalnog) i izolacijskog stanja.

Ova tehnika omogućuje postizanje stabilnog "skrivenog metalnog stanja" na temperaturama znatno bližim sobnoj, što je dosad bilo moguće samo na ekstremno niskim temperaturama i u vrlo kratkom vremenu. Nova otkrića otvaraju put razvoju elektroničkih uređaja koja bi lako prelazila iz gigahercog u terahercno područje rada.

Katalizator pretvara CO2 u vrijedne kemikalije

Znanstvenici Instituta za znanost i tehnologiju Gwangju (GIST) razvili su inovativnu elektrokemijsku metodu koja ugljični dioksid pretvara u vrijedne alil alkohole pomoću fosforom bogatog bakrenog katalizatora. Ova tehnologija, opisana u časopisu Nature Catalysis, postavlja novi globalni standard u učinkovitosti pretvorbe CO₂, što je iznimno važno u borbi protiv klimatskih promjena.

Alil alkoholi su ključne sirovine za proizvodnju lijekova, plastike i drugih kemikalija, a nova metoda omogućuje njihovu ekološki prihvatljivu proizvodnju iz otpadnog CO2. 

Elektronička plastika za nosivu tehnologiju

Istraživači sveučilišta Case Western Reserve razvili su novu vrstu fleksibilne, ekološki prihvatljive plastike za nosivu tehnologiju i senzore. Ovaj inovativni ferolektrični polimer stvoren je bez upotrebe fluora, poznatog kao “trajna” kemikalija koja se ne razgrađuje u okolišu.

Novi materijal ne zahtijeva kristalizaciju za postizanje električnih svojstava, što ga čini izuzetno prilagodljivim i pogodnim za primjenu u nosivim uređajima, medicinskim senzorima te AR/VR tehnologijama. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science, a materijal je trenutno u fazi patentiranja.

'Žive cigle' za gradnju kuća na Marsu

Znanstvenici sveučilišta Texas A&M i Nebraska-Lincoln razvili su inovativne "žive cigle" koje bi se mogle iskoristiti za gradnju nastamba na Marsu. Korištenjem sintetičkih lišajeva, ova tehnologija omogućuje pretvaranje marsovske prašine u građevinski materijal bez ljudske intervencije.

Mikrobi u sustavu samostalno vežu čestice regolita u čvrstu masu, a materijal se može koristiti u 3D ispisu objekata na Marsu. Ova metoda, opisana u časopisu Journal of Manufacturing Science and Engineering, mogla bi revolucionirati gradnju u svemiru i omogućiti autonomnu izgradnju naselja na Crvenom planetu.

Amonijak iz zraka

Znanstvenici Sveučilišta u Sydneyu razvili su metodu proizvodnje amonijaka korištenjem umjetne munje, odnosno električne plazme, izravno iz zraka. Ova inovacija omogućuje dobivanje amonijaka u plinovitom obliku, za razliku od dosadašnjih metoda koje su zahtijevale dodatne procese i više energije.

Novi postupak ne koristi fosilna goriva, za razliku od tradicionalnog Haber-Bosch procesa koji ima velik ugljični otisak i zahtijeva centraliziranu proizvodnju. Otkriće je opisano u časopisu AngewandteChemie International. 

Bolje predviđanje lavina

Istraživači ETH Zurich i SLF-a razvili su 3D simulacijski alat koji omogućuje znatno preciznija predviđanja lavina snijega, kamenja i leda u Alpama. Za razliku od klasičnih 2D modela, novi alat može predvidjeti složene pokrete u neravnom terenu te precizno procijeniti koje će dijelove naselja zahvatiti lavina. Time se značajno poboljšava upravljanje rizikom i sigurnost stanovništva u alpskim regijama.

"Naš cilj nije zamijeniti postojeće 2D alate, već ponuditi komplementarno rješenje tamo gdje klasični modeli mogu dosegnuti svoja ograničenja. Aktivno radimo na tome da naš model bude dostupan i upotrebljiv“, objašnjavaju švicarski istraživači.

Brže i učinkovitije sortiranje podataka

Znanstvenici Sveučilišta u Pekingu i Kineskog instituta za istraživanje mozga razvili su inovativni hardverski sustav za sortiranje podataka temeljen na memristorima. Ovaj prototip omogućuje znatno brže i energetski učinkovitije sortiranje podataka u umjetnoj inteligenciji.

Prema izvještajima kineskih medija, sustav postiže 7,7 puta veću propusnost i čak 160 puta bolju energetsku učinkovitost u odnosu na konvencionalne metode sortiranja. Novi sustav uspješno je izvršavao složene zadatke poput pronalaženja optimalnih ruta i zaključivanja u neuronskim mrežama, što ga čini izuzetno pogodnim za primjenu u AI tehnologijama gdje su brzina i štednja energije ključni faktori.

Od urina do implantata

Istraživači Kalifornijskog sveučilišta u Irvineu sudjelovali su u razvoju inovativne metode za pretvaranje ljudskog urina u hidroksiapatit. Riječ je o biokompatibilnom materijalu koji se koristi za medicinske i dentalne implantate. Proces koristi genetski modificirani kvasac (osteoyeast) koji razgrađuje ureu iz urina, povećava pH i omogućuje taloženje kalcija i fosfata, čime nastaje hidroksiapatit.

Ova metoda, opisana u časopisu Nature Communications, omogućuje dobivanje do grama materijala po litri urina u manje od jednog dana, a proces je skalabilan i ekonomski isplativ.