U nastojanju da se toplina učinkovito pretvori u električnu energiju, lako dostupni materijali od bezopasnih sirovina otvaraju nove perspektive u razvoju sigurnih i jeftinih, termoelektričnih materijala. Sintetski mineral bakra dobiva složenu strukturu i mikrostrukturu kroz jednostavne promjene u svom sastavu, postavljajući tako temelje za željena svojstva, otkriva studija u časopisu Angewandte Chemie.

Novi sintetski materijal sastoji se od bakra, mangana, germanija i sumpora, a proizvodi se u prilično jednostavnom procesu, objašnjavaju znanstvenici laboratorija CRISMAT u francuskom Caenu. Ovaj termoelektrični materijal stabilan je do 400 Celzijevih stupnjeva, a istraživači vjeruju da bi se na temelju ovog otkrića mogli dizajnirati novi, jeftiniji i netoksični termoelektrični materijali.

Bežično napajanje iz svemira

Europska svemirska agencija (ESA) u sklopu svog projekta SOLARIS istražuje tehnologije potrebne da se svemirska solarna energija ukroti i iskoristi na zemlji. Jedna takva tehnologija, a riječ je o bežičnom prijenosu energije, nedavno je demonstrirana u  Airbusovoj tvornici inovacija X-Works u Münchenu. Koristeći mikrovalno emitiranje, zelenu energiju prenijeli su između dvije točke koje predstavljaju "svemir" i "zemlju" na udaljenosti od 36 metara.

Za radnu verziju ovog svemirskog solarnog sustava, sateliti u geostacionarnoj orbiti skupljali bi sunčevu svjetlost 24 sata dnevno i pretvarali je u mikrovalove niske gustoće snage kako bi ih sigurno emitirali do prijemnih stanica na zemlji. Ti bi sateliti morali biti ogromni, veličine nekoliko kilometara, kako bi generirali ekvivalentnu snagu tipične nuklearne elektrane, a isto vrijedi i za sabirne stanice na površini zemlje. 

Wi-Peep koristi ljubazni WiFi

Istraživači Sveučilišta Waterloo izradili su Wi-Peep, dron koji koristi WiFi mreže za probijanje barijera. Uređaj može letjeti blizu zgrada i zatim koristiti WiFi mrežu stanara za brzu identifikaciju i lociranje bilo kojeg uređaja koji podržava WiFi, otkriva studija predstavljena na 28. Međunarodnoj konferenciji o mobilnom računalstvu i umrežavanju.

Wi-Peep iskorištava ono što istraživači nazivaju ljubaznim WiFi-jem. Pametni uređaji će odmah reagirati na pokušaje kontaktiranja s bilo kojeg uređaja u dometu, čak i ako je mreža zaštićena lozinkom. Wi-Peep koristi poruke za komunikaciju s ciljnim uređajem dok je u zraku, mjereći vrijeme reakcije svake poruke kako bi odredio lokaciju ciljnog uređaja unutar jednog metra.

Upotrebom slične tehnologije, kažu oni, moglo bi se pratiti kretanje ljudi prateći lokaciju njihovih telefona ili pametnih satova i otkriti lokaciju i vrstu pametnih uređaja u domu, uključujući sigurnosne kamere, prijenosna računala i pametne televizore. 

Kinezi žicu pretvaraju u lasersko svjetlo

Kineski znanstvenici osmislili su novu metodu generiranja svjetlosti nalik laseru koja bi mogla značajno povećati brzinu komunikacije svakodnevne elektronike, piše South China Morning Post. Novi uređaj razvili su istraživači Šangajskog instituta za optiku i finu mehaniku pri Kineskoj akademiji znanosti.

Takvi su laseri postojali i prije, ali to su odreda bili glomazni uređaji velike snage, smješteni u velikim objektima, što ih je činilo nepraktičnima za svakodnevnu upotrebu ili masovnu primjenu. Novi uređaj, međutim, koristi samo tanki komad žice duljine oko 8 cm za emitiranje svjetlosti poput lasera u širokom rasponu valnih duljina za razne primjene. 

"Uz daljnje usavršavanje i pronalaženje načina za proizvodnju svjetla veće frekvencije, sićušni laseri na bazi silicija izrađeni ovom tehnologijom moći će se koristiti u telefonima i drugim uređajima za brzu komunikaciju i precizne senzore", nadaju se istraživači.

Jestivi dron od rižinih keksa

Većina bespilotnih letjelica za dostavu može nositi samo oko 30 posto svoje mase kao teret, jer je većina njihove mase kritična, poput krila, i dolazi u obliku stvari koje su u biti beskorisne krajnjem korisniku, poput krila. No, sad su na međunarodnom susretu robotičara IROS 2022 u Kyotu istraživači Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Lausannei (EPFL) predstavili dron koji može povećati nosivost hrane na 50 posto svoje mase. 

To mu uspijeva zahvaljujući genijalnom rješenju: krilcima napravljenim od rižinih kolačića koji sadrže kalorijski ekvivalent prosječnog doručka. Raspon krila od 70 cm daje dovoljno prostora za isporuku 300 kalorija, što je ekvivalent porcije doručka, a preostalih 80 grama namijenjeno je za prenos vitamina ili vode.

Ovaj dron, opisan u arXiv, postiže brzine od oko 10 metara u sekundi zahvaljujući motora, servo uređaju i maloj bateriji. Sljedeći je korak smisliti način kako napraviti što više različitih jestivih dijelova i prenijeti tekućinu u jestivom spremniku.

Svestrani robot ide na dvije i četiri

Dok se četveronožni roboti obično mogu pohvaliti dobrom stabilnošću i nosivošću, oni dvonožni nude višu razinu prilagodljivosti različitim zadacima i okruženjima. Multimodalni robot s nogama koristi najbolje od oba svijeta. 

Istraživači Tehničkog instituta WPI u Massachusettsu i Sveučilišta ShanghaiTech predstavili su multimodalnu metodu kojom se četveronožni robot može se pretvoriti u dvonošca. Rješenje počiva na 3D isprintanom štapu koji se postavlja na potkoljenicu svake stražnje noge četveronošca. To pruža dodatnu podršku kako bi robot mogao stabilno stajati i hodati. 

Neuroproteza za sricanje rečenica

Neuroproteze zamjenjuju izgubljenu funkciju živčanog sustava, a imaju potencijal vratiti komunikaciju ljudima koji ne mogu govoriti ili tipkati zbog paralize.

Prethodna istraživanja pokazala su da neuroprostetski sustav kod sudionika s govornom paralizom može dekodirati do 50 riječi. Međutim, ovaj je sustav bio ograničen na određeni vokabular i korisnik je morao pokušati izgovoriti riječi naglas, što je zahtijevalo značajan napor s obzirom na njihovu paralizu.

No sada je u časopisu Nature Communications predstavljena neuroproteza istraživača Kalifornijskog sveučilišta, sposobna prevesti moždanu aktivnost u pojedinačna slova za sricanje cijelih rečenica u stvarnom vremenu.

Uređaj je na testovima uspio dekodirati moždanu aktivnost korisnika dok su pokušavali tiho izgovoriti svako slovo fonetski kako bi proizveli rečenice iz vokabulara od 1152 riječi brzinom od 29,4 znaka u minuti. U daljnjim eksperimentima vokabular je proširen na više od 9000 riječi, s prosječnom stopom pogreške od 8,23%.