Chatbotovi 'glasovanjem' do točnog odgovora
U žarištu interesa ovoga tjedna: kvantna računala veličine novčića, sferni roboti, živa plastika, prstenje koje znakovni jezik pretvara u tekst
Znanstvenici su razvili inovativnu metodu koja drastično smanjuje halucinacije generativne umjetne inteligencije. Novi protokol, osmišljen na Sveučilištu Binghamton i opisan u časopisu STAR Protocols, koristi sedam različitih otvorenih velikih jezičnih modela koji obvezno moraju pretražiti provjerenu medicinsku bazu podataka takozvanom RAG metodom. Svi modeli dobivaju isto pitanje, a zatim sustav provodi "glasovanje” za najtočniji odgovor.

Metoda funkcionira tako da se isto pitanje s opisom simptoma istovremeno postavlja sedam različitih AI chatbotova, nasumično odabranih iz baze otvorenih jezičnih modela. Svaki model nudi svoje rješenje i pripadajući službeni identifikacijski broj, nakon čega sustav provjerava preklapanje odgovora. Konačni odgovor smatra se provjerenim i točnim samo ako dobije većinu glasova, odnosno potvrdu najmanje četiri bota. Time se, kažu, automatski odbacuju i eliminiraju pojedinačne AI halucinacije. (Znanstvenici su, dakle, "otkrili" agentski rad botova... -op. ur.)
Magnoni otvaraju vrata mikro-računalima
Fizičari Sveučilišta u Beču postigli su golem napredak u istraživanju magnona, sićušnih valova magnetizacije koji mogu nositi kvantne informacije. Najveća prepreka u njihovoj primjeni dosad je bio prekratak životni vijek od svega nekoliko stotina nanosekundi. Znanstvenici su hlađenjem ultračistih sfera od itrij-željeznog granata na 30 milikelvina uspjeli stostruko produžiti taj vijek, na čak 18 mikrosekundi.

Ključno je otkriće, opisano u časopisu Science Advances, da granica stabilnosti ne ovisi o prirodnim zakonima, već isključivo o čistoći materijala. To pak omogućava stvaranje robusnih kvantnih memorija i takozvanog kvantnog sabirnika, što utire put razvoju kvantnih računala veličine novčića.
Sferni robot Argus
Robotičari Sveučilišta Duke razvili su Argusa, sfernog robota inspiriranog geometrijom morskog ježa koji prkosi tradicionalnom dizajnu. Argus ima 20 teleskopskih nogu raspoređenih u obliku pravilnog dodekaedra, a svaka je opremljena kamerom za dubinsku percepciju. Zbog toga nema prednju, stražnju ni gornju stranu, već se kreće jednako brzo i ubrzava simetrično u bilo kojem smjeru.
Ovaj koncept takozvane dinamičke izotropije, opisan u časopisu Science Robotics, robotu omogućava stabilizaciju nakon udaraca, savladavanje pijeska i šuma, kretanje s oštećenim nogama te penjanje po vertikalnim zidovima.
Kraj deterdžentima: voda je dovoljna
Kineski inženjeri s Jugoistočnog sveučilišta razvili su inovativni polimerni premaz za tkanine koji omogućava uklanjanje mrlja od hrane, ulja i mikroba običnom vodom. Ova tehnologija, opisana u časopisu Communications Chemistry, koristi naizmjenično prskanje dvaju polimera, PDADMAC i PVS. Oni na površini stvaraju gusti hidratacijski štit koji sprečava hvatanje nečistoća za vlakna. Klasično pranje s deterdžentom time se pretvara u jedno kratko ispiranje vodom.

Potrošnja vode, struje i vremena tako se smanjuje za oko 82 %, uz potpuno uklanjanje zagađenja rijeka kemikalijama i mikroplastikom. Ovaj neotrovni sloj jednako dobro djeluje na pamuku i sintetici te ostaje stabilan kroz više od 100 pranja, tvrde njegovi tvorci.
Živa plastika nestaje za šest dana
Kineski znanstvenici s Instituta za sintetičku biologiju u Shenzhenu stvorili su "živu plastiku” koja se sama potpuno razgrađuje u roku od šest dana, bez stvaranja opasne mikroplastike. U biorazgradivi polimer ugradili su uspavane spore bakterije Bacillus subtilis, genetski modificirane da proizvode dva komplementarna enzima. Prvi enzim reže duge lance polimera na manje dijelove, a drugi ih enzim zatim rastavlja na osnovne gradivne blokove.

Kad se plastika izloži temperaturi od 50 °C i hranjivom mediju, bakterije se aktiviraju. One ubrzo uništavaju materijal iznutra prema van. Tijekom uobičajenog korištenja, materijal zadržava stabilnost i čvrstoću klasične plastike, piše u radu objavljenom u časopisu ACS Applied Polymer Materials.
AI u orbiti?
Američki startup Orbital Inc. otkrio je detalje plana izgradnje podatkovnih centara u svemiru za potrebe umjetne inteligencije. Njihov je cilj mreža 10.000 malih satelita veličine hladnjaka opremljenih GPU poslužiteljima snage 100 kilovata koji bi izvršavali AI upite. Prvi prototip lansirat će 2027. raketom Falcon 9 tvrtke SpaceX kako bi testirali hlađenje i otpornost na svemirsko zračenje.

Komunikacija se odvija tako da se korisnički upit sa Zemlje šalje preko zemaljskih stanica do satelita u niskoj orbiti, koji zatim među sobom podatke prenose brzim laserskim vezama do slobodnog GPU procesora. Odgovor se istim putem preko lasera i zemaljskih stanica vraća korisniku na ekran. Cijeli proces uzrokuje kašnjenje od nekoliko desetaka milisekundi.
Prstenje znakovni jezik prevodi u tekst
Istraživači južnokorejskog Sveučilišta Yonsei razvili su sustav sedam bežičnih elektroničkih prstenova koji prevode znakovni jezik u tekst.

Sustav je u pokusima prepoznao po 100 riječi američkog i međunarodnog znakovnog jezika s točnošću većom od 88 posto, i to kod potpuno novih korisnika. Tehnologija, opisana u časopisu Science Advances, u budućnosti bi trebala raditi izravno na pametnim telefonima, tvrde njeni tvorci.