Nova MIT-ova studija otkriva zanimljive, pomalo paradoksalne učinke primjene umjetne inteligencije u pripremi oglasa za posao. Iako AI omogućuje poslodavcima značajnu uštedu vremena i potiče ih da objave više radnih mjesta, sami oglasi postaju generičniji i manje informativni. Ključno, broj ostvarenih pronalazaka željenih zaposlenika ne raste - naprotiv, čak je 15 % manje vjerojatno da će takvi oglasi rezultirati stvarnim zapošljavanjem.

Istraživači navode da AI slabije motiviranim poslodavcima omogućava da (o)lako objavljuju oglase, dok kandidati gube dragocjeno vrijeme na prijave za neodgovarajuće poslove i u praksi nepostojeće pozicije. Uz to, signal o ozbiljnosti poslodavca, koji se ranije očitovao kroz trud uložen u tekst oglasa, nestaje kod oglasa generiranih umjetnom inteligencijom, a niže troškove pisanja oglasa anulira izgubljeno vrijeme i energija kandidata za posao.

'Financijska frikcija'

S obzirom na rastući utjecaj umjetne inteligencije u selekciji kandidata, ali i stvaranju oglasa, autori sugeriraju da bi rješenje moglo biti uvođenje ‘’financijske frikcije’’, naplate za AI generiranje oglasa, čime bi se smanjila poplava neozbiljnih objava i vratila ravnoteža tržišta.

Ovakvim potezima, tvrde istraživači, može se spriječiti zasićenost generičkim, beskorisnim oglasima, dok kandidati ne bi više gubili vrijeme na prijave bez stvarnih šansi za zapošljavanje. Tržište rada, kažu, treba prilagoditi novim tehnologijama, ali uz očuvanje transparentnosti i informativnosti, što su kvalitete koje AI zasad ne uspijeva jamčiti.