Kako svijet priprema radnu snagu za AI
Istraživači Sveučilišta Georgia proučili su nacionalne strategije 50 zemalja, s naglaskom na obrazovanje i radnu snagu

Gotovo polovica današnjih radnih mjesta mogla bi pod utjecajem umjetne inteligencije nestati u sljedećih 20 godina, glase neke prognoze. Ali čini se da nije sve baš tako crno; procjenjuje se da će 65 % sadašnjih učenika osnovnih škola u budućnosti imati poslove koji sada ne postoje. Većina tih novih karijera zahtijevat će napredne vještine i znanja o umjetnoj inteligenciji. Kako se različite zemlje pripremaju za utjecaj umjetne inteligencije na njihovu radnu snagu zanimalo je i znanstvenike Sveučilišta Georgia. Oni su proučili nacionalne strategije 50 zemalja, s naglaskom na obrazovanje i radnu snagu.
Samo 13 ispitanih država daje visoki prioritet obuci postojeće radne snage i poboljšanju obrazovanja o umjetnoj inteligenciji u školama. Jedanaest je europskih, uz Meksiko i Australiju. Sjedinjene Američke Države nalaze se među 23 zemlje koje osposobljavanju radne snage i obrazovanju daju srednji prioritet, a planovi su im nedovoljno razrađeni.
Zemlje i prioriteti
Među različitim zemljama postoje neke zajedničke teme, čak i kad su se njihovi pristupi umjetnoj inteligenciji razlikuju, zapažaju istraživači. Gotovo svaka nacija želi uspostaviti ili poboljšati visokoškolske programe usmjerene na AI, a neke od njih te programe šire i na učenike od predškolskog do 12. razreda.
Obuka na radnom mjestu prioritet je za više od polovice ispitanih zemalja, a neke nude programe specifične za industriju. Međutim, malo ih se usredotočilo na ranjive skupine stanovništva poput starijih osoba ili nezaposlenih putem programa za podučavanje osnovnih AI vještina. No, upozoravaju istraživači, samo zato što neka zemlja daje manji prioritet obrazovanju i pripremi radne snage ne znači da AI nije na njezinom radaru. Neke azijske zemlje, na primjer, trenutačno više napora ulažu u poboljšanje nacionalne sigurnosti i zdravstvene skrbi nego u obrazovanje.
Cjeloživotno učenje
Neke su zemlje usvojile cjeloživotni pristup razvoju ovih specijaliziranih vještina. Njemačka tako naglasak stavlja na stvaranje kulture koja potiče zanimanje za AI, a Španjolska djecu podučava vještinama povezanim s umjetnom inteligencijom već u predškolskoj dobi.
Istraživači upozoravaju da samo nekoliko zemalja pritom naglasak stavlja na ljudske meke vještine, poput kreativnosti, suradnje i komunikacije koje se ne mogu se zamijeniti umjetnom inteligencijom, a razvoj ovakvih mekih vještina bit će, kažu, ključan da bi se pronašlo i zadržalo mjesto na tržištu rada.