Sljedećega vikenda u Glasgowu započinje velika globalna klimatska konferencija COP26, od koje se očekuju značajne odluke koje bi trebale odrediti budućnost borbe protiv klimatskih promjena. Upravo na pariškom izdanje te konferencije 2015. godine potpisan je Pariški klimatski sporazum, čiji ciljevi i danas predstavljaju smjernice u ekološkim politikama za gotovo cijeli svijet.

Nekoliko dana prije početka ove konferencije Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je svoje redovito izvješće o stakleničkim plinovima (Greenhouse Gas Bulletin), a ono je, slično kao i nedavno izvješće IPCC-a, intonirano prilično alarmantno. U njemu stoji kako su razine stakleničkih plinova, zabilježene tijekom 2021. godine, ponovno u porastu, što je samo nastavak trenda koji je vidljiv u posljednjem desetljeću. Prošla je godina, k tome, oborila neslavni rekord, i to unatoč velikim zatvaranjima industrije i smanjenju intenziteta prometa zbog pandemije koronavirusa.

Ugroženi ciljevi Pariškog sporazuma

Razina ugljikovog dioksida u atmosferi je, kaže WMO, dosegnula 413,2 ppm (dijelova na milijun), što predstavlja 149% u odnosu na predindustrijske razine. Metan je na 262%, a dušikov(I) oksid na 123% u usporedbi s razinom iz 1750. godine. U izvješću stoji i kako usporavanje ekonomske aktivnosti zbog pandemije nije imalo primjetan učinak na razine stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi i njihov trend rasta, iako je bio zabilježen privremeni pad novih emisija.

Dok god emisije nastave rasti, rast će i globalna prosječna temperatura, poručuju autori izvješća. S njom će se povećati učestalost ekstremnih vremenskih događaja, topit će se ledenjaci, razine mora će rasti, a sve to imat će i dalekosežne socioekonomske posljedice.

"Skrenuli smo s puta"

"Ovo izvješće nosi snažnu znanstvenu poruku za pregovarače o klimatskim promjenama na konferenciji COP26. Pri trenutačnim stopama rasta koncentracije stakleničkih plinova, do kraja ovog stoljeća imat ćemo porast temperature značajno viši od onoga koji je u ciljevima Pariškog sporazuma, odnosno 1,5 do 2 °C iznad predindustrijskih razina", poručio je generalni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

"Značajno smo skrenuli s puta", dodao je. "Zadnji puta kada je Zemlja iskusila usporedivu koncentraciju CO₂ bilo je to prije 3-5 milijuna godina, kada je globalna temperatura bila 2-3°C viša, a razine mora 10-20 metara više nego danas. Ali tada nije bilo 7,8 milijardi ljudi", upozorava Taalas i ističe da bi na konferenciji COP26 trebalo doći do zadavanja ambicioznijih ciljeva. Dramatično povećanje obveza koje će zemlje preuzeti mora biti popraćeno i akcijama koje će imati cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Kako bi hrvatski gradovi izgledali u slučaju da ne ispunimo ciljeve Pariškog sporazuma, objavili smo nedavno u vrlo dramatičnom nizu vizualizacija.

"Morat ćemo revidirati naše sustave industrije, energije i transporta i naš cjelokupni način života. Potrebne promjene su i ekonomski dostižne i tehnički izvedive. Nemamo vremena za gubljenje", ističe prvi čovjek WMO-a.

Naglasci izvješća

• Gotovo polovica CO₂ koja se danas zbog ljudske aktivnosti ispušta u atmosferu tamo i ostaje, a drugu polovicu upijaju oceani i ekosustavi
• Ugljikov dioksid najznačajniji je staklenički plin i odgovoran je za oko 66% efekta staklenika koji zagrijava klimu Zemlje. Većinom dolazi od spaljivanja fosilnih goriva i proizvodnje cementa
• Unatoč padu emisija iz fosilnih goriva od oko 5,6% zbog pandemije, razine CO₂ u atmosferi rasle su i u 2020. godini

• Metan, najsnažniji staklenički plin, odgovoran je za oko 16% efekta zagrijavanja Zemlje. Njegov porast koncentracije u atmosferi u 2020. godini je veći nego godinu prije

• Dušikov(I) oksid odgovoran je za oko 7% efekta staklenika, a i njegova koncentracija raste sve brže