Za milijune ljudi, Telegram je poput bilo koje druge društvene mreže ili aplikacije za dopisivanje, piše New York Times. Međutim, njihovo istraživanje pokazalo je da Telegram olakšava kriminalcima, teroristima i prevarantima organiziranje brojnih ilegalnih aktivnosti, dok istodobno izbjegavaju zakone bilo koje države. Ova platforma postala je globalno žarište kriminalnih aktivnosti, dezinformacija, materijala povezanih sa seksualnim zlostavljanjem djece, terorizmom i rasističkim poticanjem.

Kokain, pištolji, supremacisti...

Detaljnija analiza otkriva mnoge mračne strane ove platforme. Na aplikaciji se otvoreno prodaju neobrađeni komadi kokaina i kristalni metamfetamin. Pištolji i ukradeni čekovi lako su dostupni. Nacionalisti raznih političkih grupa koriste platformu za koordinaciju sastajanja i planiranje nasilja. Hamas je putem ove platforme objavio svoj napad na Izrael 7. listopada 2023. godine. New York Times identificirao je 1.500 kanala kojima upravljaju bijeli supremacisti, koordinirajući aktivnosti među gotovo milijun ljudi diljem svijeta. Na najmanje dvadesetak kanala prodaje se oružje, dok se na barem 22 kanala s više od 70.000 pratitelja oglašavaju kokain, heroin i druge droge za isporuku u više od 20 zemalja.

Ilegalne aktivnosti s tragičnim posljedicama.

Članak navodi jedan primjer kako Telegram omogućava ilegalne aktivnosti s tragičnim posljedicama. Hayden Espinosa, koji služi 33-mjesečnu kaznu u saveznom zatvoru u Louisiani zbog kupovine i prodaje ilegalnog oružja i dijelova oružja izrađenih 3D printerima, nastavio je svoj nezakoniti posao putem Telegram kanala koristeći krijumčarene mobitele. Njegovo tržište oružja na Telegramu možda nikada ne bi bilo otkriveno da jedan od njegovih kupaca nije bio Payton Gendron, počinitelj masakra u supermarketu u Buffalu, New York, 2022. godine.

Jedan od problema je, kako piše NYT, u veličini grupa: "Dok je WhatsApp ograničavao veličine grupnih poruka na stotine i ograničavao dijeljenje poveznica kako bi suzbio širenje dezinformacija, Telegram je učinio suprotno i postupno povećavao ograničenje veličina grupa. Do 2019. godine, administrator grupe mogao je voditi grupe veličine grada s čak 200.000 korisnika."

Telegram pod pritiskom

Popularna aplikacija suočava se s rastućim pritiskom Applea i Googlea da moderira sadržaj na svojoj platformi. Prema izvorima koje navodi NYT, Apple i Google redovito komuniciraju s Telegramom o sadržaju koji krši pravila njihovih trgovina aplikacijama. Zaposlenici Applea iz sjedišta u Silicijskoj dolini često šalju zahtjeve Telegramu tražeći uklanjanje nezakonitog ili štetnog materijala. Google navodno šalje slične zahtjeve gotovo svaki tjedan.

Osnivač Telegrama Pavel Durov otvoreno je izrazio svoje nezadovoljstvo ovim zahtjevima. U nedavnom intervjuu, Durov je izjavio: "Najveći pritisak na Telegram ne dolazi od vlada, već od Applea i Googlea." Nazvao je Apple "monopolom vrijednim bilijun dolara" i kritizirao tvrtku zbog blokiranja Telegrama u kineskoj trgovini aplikacija, tvrdeći da "davanje prioriteta profitu nad slobodom korisnika nije dobra dugoročna strategija."

Često se udovoljava zahtjevima Applea i Googlea

Unatoč Telegramovim prigovorima, izvori ukazuju da tvrtka često udovoljava zahtjevima Applea i Googlea kako bi održala svoju prisutnost u njihovim trgovinama aplikacija. Ovi pritisci pokazuju se učinkovitijima od vladinih u poticanju Telegrama na rješavanje pitanja moderacije sadržaja.

Međutim, Telegramov odgovor varira ovisno o prirodi spornog sadržaja. Tvrtka navodno brzo djeluje na očito nezakonit materijal, poput sadržaja seksualnog zlostavljanja djece. No, pruža veći otpor zahtjevima koji se tiču sadržaja vezanog uz govor koji spada u pravno sivo područje.

Telegram uporno ignorira većinu zahtjeva za pomoć od strane vladinih agencija za provođenje zakona. Prema izjavama bivših zaposlenika, pretinac e-pošte namijenjen upitima vladinih agencija rijetko se provjerava. Europska unija razmatra novi nadzor nad Telegramom u okviru Zakona o digitalnim uslugama, koji obvezuje velike online platforme na agresivnije nadziranje svojih usluga. Činjenica da se platforma ponaša kao da je iznad zakona, ignorirajući zahtjeve za suradnju s vlastima, dodatno naglašava hitnost rješavanja ovog problema na globalnoj razini, komentira NYT.