Istraživači Centra za tehnologiju i demokraciju Minderoo Sveučilišta u Cambridgeu izradili su novi revizijski alat za procjenu "usklađenosti sa zakonom i nacionalnim smjernicama" oko pitanja kao što su privatnost, jednakost te sloboda izražavanja i okupljanja.

Vrijednosti i tehnologija

Na temelju tih nalaza stručnjaci su se pridružili sve češćim i glasnijim pozivima za zabranu policijske upotrebe prepoznavanja lica u javnim prostorima.

"Nedostaju čvrsti mehanizmi pravne zaštite pojedinaca i zajednica oštećenih policijskim korištenjem tehnologije", upozoravaju istraživači. "Kako bismo zaštitili ljudska prava i poboljšali odgovornost u načinu na koji se tehnologija koristi, moramo se zapitati koje vrijednosti želimo ugraditi u tehnologiju."

Revizijski alat

Istraživači su izradili revizijski alat na temelju trenutnih pravnih smjernica, uključujući britanske zakone o zaštiti podataka i jednakosti, ali i ishoda postojećih britanskih sudskih slučajeva te informacija koje su prikupile organizacije civilnog društva i Ureda povjerenika za informiranje (ICO).

Etičke i pravne standarde primijenili su na tri tehnologije prepoznavanja lica (FRT) koje koristi britanska policija. Riječ je o slučajevima u kojima je policija koristila razne aplikacije, uključujući one ugrađene u pametne telefone, kako bi skeniranjem lica u gomili identificirala "tražene osobe u stvarnom vremenu".

Neodgovorna policija

Osim očitog nedostatka transparentnosti, istraživači su otkrili i kako policija nema nikakvu odgovornost za upotrebu tehnologija niti se "smatra odgovornom za štete uzrokovane tehnologijom prepoznavanja lica". Neke od upotreba FRT-a nisu bile pod redovitim nadzorom neovisnog etičkog povjerenstva niti javnosti.

Štoviše, stoji u izvještaju, "popisi za praćenje" uključivali su i slike ljudi koji se prema zakonu Ujedinjenog Kraljevstva smatraju nevinima; onih koji su prethodno uhićeni, ali nisu osuđeni pa je zadržavanje njihovih slika protuzakonito.

Utjecaj zastrašivanja

"Na temelju našeg istraživanja o policijskoj upotrebi prepoznavanja lica, smatramo da primjene ne zadovoljavaju minimalne etičke i pravne standarde", zaključuju istraživači.

Policijska tehnologija koja skenira i potencijalno zadržava ogroman broj slika lica bez znanja ili pristanka uslikanih otvara niz problema. Jedan od njih svakako je potencijalni "utjecaj zastrašivanja" na osnovna ljudska prava, poput prava na prosvjed, zbog straha od mogućih posljedica.

Zabrinutost zbog diskriminacije

Uz to, upotreba FRT-a izaziva zabrinutost zbog diskriminacije. Istraživači ističu da se povijesno gledano sustavi nadzora koriste za praćenje marginaliziranih skupina, a nedavne studije sugeriraju da sama tehnologija sadrži inherentnu pristranost koja nerazmjerno pogrešno identificira žene, obojene osobe i osobe s invaliditetom.

S obzirom na regulatorne nedostatke i neuspjehe u ispunjavanju minimalnih standarda postavljenih novim revizijskim alatom, istraživači podržavaju pozive da se "zabrani policijska upotreba prepoznavanja lica u javno dostupnim prostorima".