Istraživanje Sveučilišnog koledža London (UCL), o kojem piše The Guardian, pruža nove, nimalo optimistične uvide u jedan od najvećih pritisaka na zdravstveni sustav koji je, teoretski, lako riješiti. Istraživanje donosi konkretne dokaze o tome kako svaka cigareta utječe na dugovječnost. Pušenje i njegove posljedice tema su o kojoj se ne želi puno diskutirati, a posebno je ignoriraju pušači, pa je dobro da se rezultati takvih istraživanja publiciraju sve češće.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi, što znači da Hrvatska svake godine gubi jedan grad veličine Makarske, piše na stranicama Zavoda za javno zdravstvo.

Stvarna cijena svake cigarete

UCL-ovo istraživanje pokazalo je da svaka cigareta skraćuje očekivani životni vijek za otprilike 20 minuta, što je gotovo dvostruko više od prethodne procjene od 11 minuta objavljene u British Medical Journalu 2000. godine. Ovaj utjecaj varira ovisno o spolu - žene gube oko 22 minute po cigareti u usporedbi sa 17 minuta kod muškaraca. Ovo istraživanje nadograđuje se na desetljeća ranijih studija, uključujući pionirsku Studiju britanskih liječnika iz 1951. i Studiju milijun žena, koja prati zdravlje žena od 1996. godine.

Dr. Sarah Jackson, glavna znanstvena suradnica UCL-ove istraživačke skupine za alkohol i duhan, stavlja ove nalaze u kontekst: "U prosjeku, pušači koji ne prestanu pušiti izgube oko desetljeća života."

Neposredne koristi prestanka pušenja

Istraživanje pokazuje da se nakon prestanka pušenja brzo pokazuju pozitivni zdravstveni učinci. Za osobu koja puši 10 cigareta dnevno, prestanak pušenja donosi sljedeće: tjedan dana apstinencije sprječava gubitak punog dana života, mjesec dana štedi približno tjedan života, sedam mjeseci vraća mjesec dana života, a puna godina nepušenja čuva 50 dana života.

Utjecaj na kvalitetu života

Istraživanje osporava uobičajenu zabludu o učincima pušenja na starenje. Kako objašnjava dr. Jackson: "Pušenje ne samo da smanjuje životni vijek - ono ubrzava proces starenja tijekom onoga što bi trebale biti zdrave srednje godine." Šezdesetogodišnji pušač obično doživljava zdravstvene probleme slične onima sedamdesetogodišnjeg nepušača, efektivno ubrzavajući pojavu bolesti povezanih sa starenjem za desetljeće.

Individualne varijacije i faktori rizika

Dok studija predstavlja prosječne brojke, individualni ishodi značajno variraju ovisno o nekoliko faktora. To uključuje navike pušenja, vrstu cigareta, individualnu genetsku osjetljivost na duhanske toksine te opće zdravstveno stanje i životne navike. Neki pušači mogu doživjeti duboku starost, dok drugi razvijaju ozbiljne bolesti povezane s pušenjem već u četrdesetim godinama. Međutim, istraživanja dosljedno pokazuju da ne postoji sigurna razina pušenja - čak i umjereno pušenje nosi značajne zdravstvene rizike.

Posljedice po zdravstveni sustav i gospodarstvo

Prof. Sanjay Agrawal iz Kraljevskog koledža liječnika naglašava šire implikacije: "Kumulativni utjecaj pušenja ne pogađa samo pojedince već cijeli zdravstveni sustav i gospodarstvo. Svaka cigareta predstavlja ne samo osobni zdravstveni trošak već i širi društveni teret."

Zdravstveni sustav suočava se s velikim brojem pacijenata koji pate od bolesti dišnog sustava uzrokovanih pušenjem. Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) posebno je učestala, pri čemu je između 80 i 90 posto svih dijagnosticiranih slučajeva izravno povezano s konzumacijom duhana. Pušači također imaju znatno povišen rizik od kardiovaskularnih oboljenja - vjerojatnost srčanog ili moždanog udara kod njih je dva do četiri puta veća nego kod nepušača. Osim toga, pušenje je povezano s razvojem različitih vrsta malignih bolesti, uključujući karcinome pluća, grla, usne šupljine i gušterače.

Financijski aspekt liječenja bolesti uzrokovanih pušenjem predstavlja značajno opterećenje za zdravstveni sustav. Troškovi obuhvaćaju ne samo izravne izdatke za medicinsku skrb i rehabilitaciju već i neizravne gubitke koji nastaju zbog smanjene radne sposobnosti i izostanaka s posla.

Poseban problem predstavlja pasivno pušenje koje ugrožava zdravlje osoba koje ne puše, a posebno djece i trudnica. Vjerojatno najporazniji podatak je da unatoč široko dostupnim informacijama o štetnosti pušenja, kao u ovom najnovijem istraživanju Sveučilišnog koledža London, u Hrvatskoj oko 31 posto odraslog stanovništva i dalje puši i kafići su tijekom zime pretvorene u pušnice.