Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prošloga je ljeta u javnost izišao s najdramatičnijim upozorenjem do tada, o tome kako na naš planet i civilizaciju utječu klimatske promjene. No, to je bio tek prvi, fizikalni dio izvješća, koji je sada nadopunjen drugim. Ovaj se dokument osvrće na utjecaje klimatskih promjena, prilagodbe čovječanstva na njih te ranjivosti našeg ekosustava.

Posljedice nečinjenja

Klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima, piše IPCC, dovode do opasnih i široko rasprostranjenih promjena u prirodi koje utječu na živote više milijardi ljudi diljem svijeta. Najteže su pogođeni upravo oni ljudi i ekosustavi koji imaju i najmanje mogućnosti boriti se protiv klimatskih promjena, ističe se u izvješću, koje potpisuje 270 autora iz 67 zemalja, uz 675 dodatnih autora čiji je doprinos korišten za izradu dokumenta.

"Ovo izvješće je ozbiljno upozorenje na posljedice nečinjenja", izjavio je predsjedavajući u IPCC-u, Hoesung Lee, i dodao: "Naše aktivnosti danas oblikovat će načine na koje će se ljudi prilagođavati i kako će priroda reagirati na rastuće klimatske rizike."

Svijet je, kažu znanstvenici, suočen s mnogim neizbježnim posljedicama globalnog zatopljenja, koje će u naredna dva desetljeća dostići granicu od 1,5°C porasta u odnosu na predindustrijsko doba.Čak i kratkotrajan prelazak ovog praga imat će nesagledive i nepovratne posljedice.

"Polovične mjere nisu opcija"

Povećani broj toplinskih valova, suša i poplava već sada značajno ubijaju populacije drveća ili koralja. Milijuni ljudi su zbog njihovih utjecaja izloženi nesigurnosti u opskrbi hranom i vodom, posebice u Aziji, Africi, Središnjoj i Južnoj Americi te na Karibima i Arktiku. Kao izlaz iz ove situacije navodi se jedino brza akcija cijelog svijeta, koja će donijeti značajne rezove u emisijama stakleničkih plinova. "Ovo izvješće naglašava hitnost trenutačnih i ambicioznijih aktivnosti za smanjenje klimatskog rizika. Polovične mjere više nisu opcija", naglasio je Hoesung Lee.

Izvješće ističe i gradove kao ključne dijelove svijeta, na koje će klimatske promjene najviše utjecati, ali i koji mogu biti dijelom rješenja problema. Više od polovice stanovništva živi u urbanim sredinama, a o razvoju klimatske situacije ovise njihovo zdravlje, životi i dobrobit, ali i sva infrastruktura. Izazovi ubrzane urbanizacije stoga mogu biti i rješenje – implementacija zelenih građevina, obnovljiva energija, čisti izvori vode i održivi načini prijevoza mogu dovesti do boljeg društva.

Na kraju, još je jednom istaknuta nužnost žurne akcije, koja će biti pravedna, dobro financirana, politički podržana i u partnerstvu svih zemalja. "Bilo kakva odgoda koordinirane globalne akcije dovest će do propuštanja kratkog i brzo zatvarajućeg vremenskog roka u kojem možemo osigurati budućnost u kojoj se može živjeti", napomenuo je Hans-Otto Pörtner, supredsjednik radne skupine koja je izradila ovo izvješće.