Unatoč zabrinutosti mnogih roditelja i skrbnika da tinejdžeri previše vremena provode uz pametne telefone, video igrice i na društvenim mrežama, Keith Hampton, profesor na Državnom sveučilištu Michigan i voditelj istraživanja isključenosti u tamošnjem Quello centru, vjeruje da vrijeme ispred ekrana nije razlog za paniku. Njega više brine sudbina adolescenata s ograničenim pristupom internetu.

Tehnologija i samopouzdanje

"Tinejdžeri odvojeni od današnjih tehnologija izolirani su od svojih vršnjaka, a to može dovesti do problema", tvrdi Hampton. "Dok se adolescenti bore s problemima samopoštovanja koji se odnose na sliku o tijelu, vršnjake, obitelj i školu, nepovezanost je puno veća prijetnja od vremena provedenog pred ekranom. Društvene mreže i video igre duboko su integrirani u kulturu mladih i one su puno više od puke zabave. One djeci pomažu da se socijaliziraju, pridonose formiranju identiteta i pružaju kanal za društvenu podršku.”

U istraživanju, objavljenom u časopisu Social Science Computer Review, istraživači su usporedili samopouzdanje i društvene aktivnosti tinejdžera bez ili s lošim kućnim pristupom internetu s tinejdžerima koji stalno koriste uređaje te s tinejdžerima kojima roditelji strogo kontroliraju ili ograničavaju upotrebu ekrana. 

Rezultati istraživanja

Tinejdžeri s lošim pristupom internetu kod kuće i oni kojima roditelji strože kontroliraju korištenje uređaja imaju značajno niže samopoštovanje. Isključenost najviše pogađa mlade djevojke, a glavna posljedica isključenosti djevojčica i dječaka su loše ocjene u školi. 

S druge strane, zapažaju istraživači, količina vremena koje tinejdžeri provode ispred ekrana - svejedno je li riječ o gledanju videa, igranju ili korištenju društvenih mreža - ne utječe jako na samopouzdanje tinejdžera. Dapače, čak i oni koji spadaju u kategoriju "pretjeranih" korisnika imaju više samopouzdanja od onih isključenih zbog lošeg pristupa internetu ili roditeljske kontrole nad vremenom provedenim na internetu.

Više interneta, više druženja

"Izolacija se ne javlja zbog toga što ste online nego zbog isključenosti od izvora zabave i socijalizacije koji prožimaju živote tinejdžera", tvrdi Hampton. "Za većinu tinejdžera to su društvene mreže, video igre i dijeljenje videa koje gledaju na internetu. To je način na koji tinejdžeri komuniciraju, dobivaju i dijele informacije."

Istraživanje je pokazalo još nešto: tinejdžeri koji više vremena provode koristeći društvene mreže i gledajući video zapise ujedno provode i više vremena u druženju. Svaki sat proveden na društvenim mrežama prati 21 minuta provedena s prijateljima. Štoviše, oni koji "pretjerano" koriste uređaje ujedno provode i više vremena s obitelji i prijateljima.

Mentalno zdravlje

"Održavanje mita da tinejdžeri koji provode više vremena na svojim uređajima provode manje vremena s prijateljima i obitelji te da previše vremena na internetu šteti mentalnom zdravlju većine tinejdžera, čini više štete nego koristi", upozorava Hampton. "Kad roditelji previše kontroliraju vrijeme koje njihovi tinejdžeri provode pred ekranima, odvajaju djecu od vršnjaka i socijalne podrške koja štiti njihovo mentalno zdravlje."

Hampton ističe kako to ne znači da su online platforme benigne. Postoje stvarni rizici za mentalno zdravlje, od online zlostavljanja do algoritama koji fokusiraju tinejdžere na sadržaj koji može biti štetan. Ipak, istraživanje pokazuje da otvoreni obiteljski razgovor o rizicima korištenja medija i popuštanje "čvrste ruke" pomaže tinejdžerima da razviju kritične vještine i jača njihovo samopoštovanje.

"Savjetujem roditeljima da se ne fokusiraju na to koliko dugo njihovi tinejdžeri provode pred ekranima, već da se zainteresiraju za ono što rade na internetu i da provode više vremena zajedno", zaključuje Hampton.