Roditelji se često brinu o štetnim utjecajima videoigara na njihovu djecu, od mentalnih, zdravstvenih i društvenih problema do propuštanja tjelovježbe. ​No velika nova američka studija objavljena u JAMA Network Openu ukazuje da bi mogle postojati i kognitivne prednosti povezane s popularnom razbibrigom.

Novi pristup istraživanju

Prethodna istraživanja bila su usredotočena na štetne učinke, povezujući igranje s depresijom i povećanom agresijom. Međutim, te su studije bile ograničene relativno malim brojem sudionika, osobito onih koje su uključivale snimanje mozga. Stoga su za ovo istraživanje na Sveučilištu Vermont analizirali su podatke iz velike i tekuće studije o kognitivnom razvoju mozga adolescenata (ABCD), koju financira američki Nacionalni institut za zdravlje.

Promatrali su odgovore u anketama, rezultate kognitivnih testova i slike mozga oko 2000 devetogodišnjaka i desetogodišnjaka, onih koji nikad nisu igrali igre i onih koji igraju najmanje tri sata dnevno.

Dva zadatka

Svaka grupa je ocjenjivana u dva zadatka. Prvi je uključivao gledanje strelica koje su pokazivale lijevo ili desno, a od djece se tražilo da pritisnu odgovarajuću tipku što brže mogu. Također im je rečeno da ne pritišću ništa ako vide znak "stop", kako bi se izmjerilo koliko dobro mogu kontrolirati impulse. ​U drugom zadatku, pokazivana su im lica ljudi i testirana njihova radna memorija.

Bolja kognitivna izvedba​

Pokazalo se kako su mali igrači videoigara bili dosljedno bolji u oba zadatka. Naime, dječji mozgovi skenirani su pomoću funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI), a mozak redovitih igrača pokazivao je više aktivnosti u regijama povezanim s pažnjom i pamćenjem.

"Rezultati otvaraju intrigantnu mogućnost da videoigre mogu pružiti iskustvo kognitivnog treninga s mjerljivim neurokognitivnim učincima", zaključuju autori u svom radu.

Trenutačno nije moguće znati potiče li bolja kognitivna izvedba više igranja; istraživači se nadaju da će jasniji odgovor dobiti kako se studija bude nastavljala, a djeca ponovno ispitana u starijoj dobi. ​To će također pomoći da se isključe drugi potencijalni faktori, poput kućnog okruženja, tjelovježbe i kvalitete sna.

Bolje od YouTubea​

Buduće studije također bi mogle imati koristi od saznanja koje su žanrove djeca igrala; sada se zna da djeca u dobi od 10 godina preferiraju akcijske igre poput Fortnitea ili Assassin's Creeda.

"Naravno, pretjerano sjedenje ispred ekrana loše je za cjelokupno mentalno zdravlje i fizičku aktivnost", upozoravaju istraživači koji kažu kako bi uz videoigre to vrijeme moglo bolje iskoristiti vrijeme nego gledanjem videa na YouTubeu koje, koliko je poznato, nema vidljivih kognitivnih učinaka.